„Bila jednom u tim davnim danima, Grabovčeva lijepa kći, gdje iz kamena voda teče na Hercegovu tlu…“, ne podsjećaju samo na jednu poznatu pjesmu, nego i na živi spomen hrabrosti Dive Grabovčeve, čiji grob na Kedžari i danas okuplja hodočasnike. Njezina priča, ukorijenjena u pamćenju ramskog puka više od tri stoljeća, sada je ispričana i na filmskom platnu.
U Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru 18. rujna u 19 sati i u kino-dvorani KIC-a u Tomislavgradu 19. rujna u 19 sati održat će se premijera povijesne drame „Diva” redatelja Branka Perića.
Film donosi potresnu priču o Divi Grabovčevoj – djevojci iz Rame poznatoj po nepokolebljivoj vjeri i časti.
Grob Dive Grabovčeve/Foto:www.rama-prozor.info
U cvijetu mladosti odbila je prosidbu turskog plemića Tahir-bega Kopčića, a njezina odluka da ostane vjerna vlastitim uvjerenjima dovela ju je do tragične smrti na planini Vran, na Kedžari. Više od tri stoljeća kasnije njezin je grob i dalje mjesto hodočašća.
Film je u svibnju 2025. godine premijerno prikazan na prestižnom Cannes Film Festivalu, a publika iz Mostara i Tomislavgrada sada će ga imati priliku vidjeti na domaćem predstavljanju. Produkciju potpisuje SPFilm Production i Majestic.
„Diva” je film na hrvatskom jeziku, sniman na autentičnim lokacijama Hercegovine te povijesnim prostorima gdje je prije 1100 godina okrunjen prvi hrvatski kralj – Kralj Tomislav.
Riječ redatelja
Redatelj filma Branko Perić, u intervjuu za HRT, rekao je kako je priprema za ovaj projekt trajala godinama, a inspiraciju je pronašao u drami „Diva Grabovčeva“ fra Blage Karačića, koji mu je bio vjeroučitelj u djetinjstvu.
„Nakon filma o legendarnom hajduku Mijatu Tomiću na red je došla filmska ekranizacija lika i žrtve jedne od najvećih heroina hercegovačkog kraja. Žrtva Dive Grabovčeve ima gotovo sve elemente grčke tragedije, a ujedno je itekako naša“, rekao je redatelj.
Grob Dive Grabovčeve/Foto:www.rama-prozor.info
Dodaje kako je snimanje povijesnih filmova zahtjevno zbog autentičnih kulisa i kostimografije, a posebno je zadovoljan izborom glavne glumice.
„Diva Grabovčeva svima nam je dala primjer kako se živi svoja vjera i vjerujemo da će ovaj dugometražni igrani film privući mnoštvo gledatelja, posebno onih koji drže do svojih korijena, ne samo u Hercegovini već i puno šire.“
U grobu leže kosti mlade krasotice
Hrvatski puk Rame i Hercegovine već tri stoljeća štuje jedan usamljeni grob na Kedžari, usred Vran planine, kao sveto mjesto. U njemu, prema predaji, počiva tijelo Dive Grabovčeve koju je, u cvijetu mladosti, ubio razuzdani turski plemić jer se suprotstavila njegovoj pohoti.
Mladi Tahir-beg Kopčić iz Kupresa zaljubio se u Divu iz Rame i po svaku cijenu ju je htio imati za ženu. Divu je prvo uljudno zaprosio, ali ona ga je odbila uz suglasnost svoje obitelji.
Grob Dive Grabovčeve/Foto: Damir Mišura/www.rama-prozor.info
Zatim je beg poslao svoje pomoćnike da zaprose Divu u njegovo ime. Pronašli su je na paši sa stadom ovaca. Ona je ponovno odbila i čvrsto ostala pri svojoj prethodnoj odluci. Da se skloni od nasilnog bega pobjegla je u planine. Nažalost, oko 1680. godine beg ju je pronašao, napao i ubio.
Još 1895. fra Jeronim Vladić zamjećuje da oko lika Dive Grabovčeve postoje elementi snažnog emotivnog i moralnog naboja, koji su već u pučkoj tradiciji i pobožnosti konkurirali s najsnažnijim kršćanskim svjedocima, piše Franjevački samostan Rama-Šćit.
Diva Grabovčeva / Foto: Facebook/Hercegovina u slikama
Radi znanstvenog utemeljenja cijele priče pozvao je dr. Ćiru Truhelku, tadašnjeg priznatog arheologa, etnologa i povjesničara i doveo ga u „nezahvalan položaj“ da znanstvenim metodama dotakne nedodirljivo.
Grob je otkopan i pronađena je lubanja pravilnih crta, djevojke od 17 godina. To je bio povod i početak literarnog fiksiranja lika Dive Grabovčeve:
Oživljavanje lika Dive Grabovčeve za hrvatsku književnost veliko je obogaćenje, no sreća je da nitko od literata nije obogaćujućim intervencijama zatrpao pristup arhetipskoj tradicijskoj gradi, jer ona ima sve bitne elemente lika D. Grabovčeve. Štoviše, taj vulkan, suptilne, ničim do Božje providnosti zaštićene ljepote, zahvaljujući literarnom premošćivanju, ostao je aktivan.
Ženska ramska nošnja, po dizajnu i materijalima kao da ima svrhu prigušiti fizičku ljepotu, a paletom svedena na tri boje: crvenu, bijelu i crnu. Nešto se i dan-danas u Rami sačuvalo od toga kanona ljepote. On nema manihejski pristup tijelu, ali ima otvoren pogled za ulogu ljepote u oslobađanju čovjeka, gdje nježnost i ljepota nisu hendikep na uštrb slobode.
Diva u pravom smislu postaje ljepotica i kolektivna sestra svih u Rami onoga trenutka kad progovara dušom slobodne žene, birajući radije smrt nego život s bogatim begom Kopčićem.
Ovdje je spašeno više od ženske časti, spašen je neuprljani pojam slobode, kao mogućeg odgovora na svaku silu. To je vrhunsko priznavanje Boga. Jedino što ljudsko ostaje nedohvatljivo zlu jest sloboda, koja radikalno zaoštreno iskazuje se u izboru ljubavi i smrti. U duhovnosti ramskog puka Diva postaje znak novih mogućnosti za one koji vjeruju da ljubav i smrt ne mogu zajedno vladati svijetom i da je ljubav Božji odgovor na sve.
Tako dvije žene postaju u Rami nezaobilazne na putu rasta, sazrijevanja: Gospa i Diva. Gospa, Majka od Milosti, čašćena kao nikad dohvatljivi horizont Božjih obećanja i naših, mogućnosti, majka prisutna u mnogim stradanjima ali i čudesnim buđenjima iz pepela, draga i lijepa, pred kojom se može šutjeti i biti shvaćen. Diva: sestra, majka, zaručnica, živa u ljepoti Ramkinja, koja svjedoči da je ljepota dar za život.
Prema narodnoj je predaji Truhelko napisao i kratki roman o Divi Grabovčevoj koju je objavila naklada Ognjište 2023. godine.
Dr. Ćiro Truhelka, Djevojački grob / Foto: Naslovnica knjige/Ognjiste.hr
Hodočasnici joj i danas iskazuju čast
Tamošnji puk u Rami za Divu kaže da je ona i ,,svjedokinja vjere i narodna junakinja” te da utjelovljuje žilavost i snagu koju narod toga kraja posjeduje. Često se može čuti i mišljenje „da je Diva bila rođena u Italiji, odavno bi bila kanonizirana.“ Za Ramljake i hodočasnike koji joj dolaze na Kedžaru ona je zasigurno sveta i predstavlja simbol vjernosti, čestitosti i nepokolebljive slobode.
Bez obzira na to koliko se pojedini detalji mogu provjeriti u povijesnim izvorima, priča o Divi Grabovčevoj zrcali jednu dublju istinu koja je stoljećima oblikovala identitet puka ovog kraja. Roditelji su djecu od malena učili da je njihovo najveće bogatstvo vjera i čestitost i vrijednosti koje nitko ne može oduzeti. A upravo za te vrijednosti ovaj narod je bio spreman podnijeti najveće žrtve.
Diva Grabovčeva / Foto: Facebook/Srđevići
Od njezine nasilne smrti pa do danas brojni hodočasnici dolaze na njezin grob i iskazuju joj počast. Na grobu je postavljen i brončani spomenik, rad kipara Kuzme Kovačića, 1998. godine.
Svake se godine na prvu nedjelju u srpnju slavi spomendan njezinog mučeništva, kada se služi sv. misa i kada na Kedžaru dođe nekoliko tisuća hodočasnika iz okolnih mjesta.