Sv. Ilija je prorok, a prorok je glasnogovornik Božji i zalaže se za slijeđenje Božjega zakona na zemlji. Budući da je slobodan on kritički govori bez straha.

Čudesni prorok

Prorok Ilija veliki je svetac Staroga zavjeta. Živio je u spiljama gore Karmel u 9. stoljeću prije Krista. Borio se za živoga Boga Jahvu protiv krivih poganskih bogova koje je širila kraljica Izabela i njezin muž kralj Ahab.

Pozvao je na dvoboj 400 Baalovih svećenika i sve ih pobio

Činio je čuda. Na njegovu molitvu Bog je zaustavio kišu na tri godine i opet je poslao kišu na njegovu molitvu. Pozvao je na dvoboj 400 Baalovih svećenika i sve ih pobio. U Sarepti Sidonskoj oživio je mrtvog sina udovici, a jednom je prilikom udario plaštem po vodi i ona se rastvorila da bi on i njegov učenik Elizej mogli prijeći na drugu stranu po suhom.

Sv. Ilija i karmelićani

Karmelićani posebno časte sv. Iliju u vlastitom karmelskom redu kao proroka i svog Oca.

Oni imaju svoje početke u Palestini na što upućuje i službeni naziv karmelskoga reda Braća Blažene Djevice od gore Karmel. Prvi ljudi koji su započeli pustinjački život motrenja otajstva nastanili su se na gori Karmel blizu Ilijina izvora. Posebno su štovali Majku Božju koju su od samih početaka uzeli za svoju zaštitnicu i sv. Iliju koji je također boravio na toj gori.

Karmelićani imaju svoje početke u Palestini

Karmelski red službeno je priznao papa Honorije III. koji je prihvatio Pravilo što ga je 1209. godine sastavio jeruzalemski patrijarh sv. Albert.

Pustinjaci gore Karmel su zbog progona, polovicom 13. stoljeća, napustili Svetu Zemlju i došli u Europu gdje ih je papa Inocent IV. uvrstio u prosjačke redove, poput franjevaca i dominikanaca.

Gora Karmel / Foto: carmelholylanddco

Sv. Terezija Avilska i sv. Ivan od Križa obnovili su karmelski red u 16. stoljeću. Redovnici koji su prihvatili obnovu nazivaju se bosonogi karmelićani.

Postoji muška i ženska grana karmelskoga reda. Ženska grana reda bosonogih karmelićana živi u strogoj klauzuri, a muška grana djeluje i izvan samostana, svugdje gdje je Crkvi najpotrebnije. Posebna karakteristika karmelićana jest življenje i svjedočenje molitvenoga i duhovnog života.

Karmelićani u Hrvatskoj

Karmelićanke su došle u Hrvatsku na poziv bl. Alojzija Stepinca iz pojedinih karmela iz susjednih zemalja. Godine 1939. kanonski je utemeljen prvi ženski karmel u Hrvatskoj, u Brezovici kod Zagreba. Iz Brezovice su sestre dalje osnovale samostan u Kloštru Ivaniću, Šarengradu, odnosno u Levanjskoj Varoši blizu Đakova, i u Mariji Bistrici.

Karmelićani su također došli u Zagreb, u Remete, na poziv bl. Alojzija Stepinca iz karmelskog samostana u Sombora, 1959. godine, u kojem je bilo i Hrvata. Taj se samostan, nakon Prvoga svjetskog rata, izdvojio iz Mađarske provincije OCD i stavljen je pod neposrednu upravu reda.

Godine 1990. ustanovljena je Hrvatska karmelska provincija svetog oca Josipa u koju je uključen i samostan u Somboru. Iz Remeta karmelićani su osnovali samostane u Splitu, 1976. i u Krku, 1996. godine. Karmelićani imaju odobrene tekstove za upotrebu vlastite mise i časoslova sv. Ilije (u Matija Maša Vekić: Sv. Ilija prorok. Nebeski zaštitnik Grada Metkovića, vlastita naklada, Zagreb, 2004.)

Čemu nas uči prorok Ilija?

Poznati naš bibličar Celestin Tomić (1917. – 2006.), za koga se priprema pokretanje postupka za proglašenje blaženim i svetim, u svojoj knjizi “Ilijino vrijeme”, piše tko je zapravo prorok Ilija: „Prorok je čovjek koji je sposoban da posluša Božju riječ i da je strastveno i vjerno prenosi, čovjek koji živi duboko ukorijenjen u svoje vrijeme i zna u Božjem svjetlu otkrivati znakove vremena. Prorok je čovjek ‘siromah’, slobodan, raspoloživ za Božju riječ, nevezan uz zemaljske strukture, otvoren novosti koju mu Bog priopćava. Čovjek je nade, koji ruši lažne sigurnosti, koji ne dopušta Božjemu narodu da se zaustavi u povijesti, nego ga potiče da bude uvijek hodočasnički narod, da upravlja pogled uvijek prema naprijed, prema mesijanskoj budućnosti. Sve to sadrži znakovit čin Ilijin.“

Onaj koji želi služiti Bogu najprije mora Boga naći u tihoj molitvi i živoj vjeri

Prorok Ilija je svjedok i nadahnuće. On je učitelj molitve i učitelj života s Bogom. Sv. Ilija nam pokazuje kako onaj koji želi služiti Bogu najprije mora Boga naći u tihoj molitvi i živoj vjeri, da se najprije, na neki mističan način, mora sjediniti s Bogom, postati njegova riječ, da ga tako zahvati Božji duh te se može predati potpuno i neustrašivo u službu Boga i njegova spasenja.