Podaci su to do kojih je došao istraživački tim Studijskog centra socijalnog rada zagrebačkog Pravnog fakulteta pod vodstvom prof. dr. sc. Marine Ajduković kroz znanstvenoistraživački projekt “Ekonomske teškoće obitelji, psihosocijalni problemi i obrazovni ishodi adolescenata u vrijeme ekonomske krize”. Nedavno objavljeno istraživanje provedeno je na više od 1400 učenika u gotovo 30 srednjih škola u županijama središnje Hrvatske, u razdoblju od 2016. do 2018. godine.

Psihosocijalni problemi mladih povezani i sa siromaštvom

Naše istraživanje pokazalo je da je mentalno zdravlje i dobrobit adolescenata u riziku, a kod mnogih je i zaista ugroženo. Utvrdili smo također da su depresivnost, anksioznost i samooravanje kod mladih povezani s težim ekonomskim položajem i to pogotovo kod djevojaka.

Istaknula je to u razgovoru za Hrvatsku katoličku mrežu prof. Ajduković, dodavši kako je potrebno vidjeti koji su to socijalizacijski i biološki obrasci koji dovode do veće osjetljivosti djevojaka. „Mladići i djevojke ne reagiraju na slične načine na poteškoće s kojima se susreće njihova obitelj. Na lošije ekonomske uvjete djevojke puno osjetljivije reagiraju i to upravo spomenutim neugodnim emocijama”, rekla je.

Bliskost unutar obitelji kao faktor zaštite

Što se tiče obitelji, rezultati istraživanja jasno su pokazali da kohezija obitelji, odnosno bliskost među njenim članovima, može biti snažni čimbenik zaštite.

„Dakle, siromaštvo se lakše podnosi i ima manje negativne učinke ako se radi o kohezivnoj obitelji, te obitelji u kojoj se poteškoće vezane za siromaštvo ne rješavaju sukobima i partnerskim nasiljem”, dodala je prof. Marina Ajduković.

Kako olakšati obiteljima da povezanost bude jača od sukoba?

Bitno je pružiti odgovarajuću podršku obiteljima, prije svega financijsku, kroz odgovarajuće i pravične resurse za siromašnije obitelji, no važno je i više usmjeravati članove obitelji jedne prema drugima. Ističe to naša sugovornica, a kao dobar primjer navodi i mnogobrojne akcije Hrvatskoga Caritasa, ali i inicijative poput one „Deset dana bez ekrana” i sl.

Foto: Pixabay

Posebna pomoć i podrška potrebna jednoroditeljskim obiteljima

„Našim sugrađanima koji su samohrani roditelji i njihovoj djeci često je potrebna dodatna pomoć i to pomoć čitave zajednice. Samohrano roditeljstvo dovoljno je teško, a upravo su te obitelji i u većem riziku od siromaštva,” ističe Ajduković.

Kako Crkva pomaže mladima?

Salezijanac don Mihovil Kurkut kroz svoj višegodišnji pastoralni rad s mladima zaključuje kako su mladi posebno osjetljivi, a danas nerijetko u našem društvu budu i sami i napušteni. „Ono što mladima nedostaje jest da im netko bude blizu, da bude s njima i da ih sluša, a ne da ih samo napada i kritizira. Mladima nedostaje prisutnosti, odrasle prisutnosti. I njihove odgovornosti”.

Ono što možemo napraviti kao zajednica, jest ujediniti sve one snage koje rade na dobrobiti djece i mladih, raditi u sinergiji i međusobnom uvažavanju. Crkva se na poseban način posvećuje mladima i svaki je Papa u posljednjih 50 godina imao velike i važne intervencije u svijetu mladih. Postoje i redovi koji se bave mladima, Crkva otvara vrtiće, škole, pa i fakultete, a postoje i mnogobrojne inicijative na župnim i biskupijskim razinama. U svakom slučaju, mnogo je lijepih inicijativa koje mogu pomoći.

Mladima poručuje da se ne boje. „Sve ono što im se događa u životu i što osjećaju samo je trenutno i jednom će se promijeniti, a ponekad nas upravo loše stvari mogu i ojačati. Roditelji, nastavnici, prijatelji i svatko tko vidi mladu osobu u poteškoćama može i treba potražiti pomoć, pogotovo kada sam ne može napraviti dovoljno”, ističe don Kurkut.