Red sv. Augustina

Red sv. Augustina osnovan je 1244. godine u Italiji kada se nekoliko zajednica pustinjaka koji su živjeli u regiji Toskana okupilo i zamolilo papu Inocenta IV. da se ujedine pod jednim zajedničkim Pravilom života i jednim generalnim poglavarom poput drugih redova.

Papa Inocent IV. zatražio od predstavnika svake od njihovih kuća, okupljenih u kapitulu, da izaberu generalnog priora koji će biti znak i glavni promicatelj njihovog željenog jedinstva te im dodijelio Pravilo sv. Augustina koje je Augustin napisao u 4. stoljeću za članove svoje redovničke zajednice u Hiponu.

Pravilo naglašava ljubav prema Bogu i bližnjemu kao prvu zapovijed, važnost zajedničkog života, nenavezanosti i poniznosti.

habit augustinaca/ Foto: Wikimedia Commons

Pustinjaci, propovjednici i misionari

Kasnije, kako je broj fratara rastao, a Red postajao geografski opsežniji, druge slične skupine pustinjaka, raštrkane uglavnom po središnjoj Italiji, ujedinile su se s njima, formirajući 1256. godine Veliku uniju Reda.

Rani pustinjački naglasak i povučenost od svijeta u kontemplativnoj molitvi postupno su počeli ustupati mjesto životu pastoralnog služenja zbog potreba Crkve te su augustinci ubrojeni u prosjačke redove.

Nakon samo jednog stoljeća, 8 tisuća braće bilo je ujedinjeno u Velikoj uniji. Svi su živjeli istim načinom života prema idealima redovničke savršenosti i zajedničkog života koje je orisao sveti Augustin u svom pravilu.

redovnički zavjeti/ Foto: Augustinska provincija sv. Tome od Villanove/ the Augustinians

Braći se također pridružila ženska grana augustinki te mnogi laici kao članovi augustinskih laičkih bratstava.

Augustinci su prisutni u Peruu – gdje je Lav XIV. proveo dva desetljeća služenja – od 1551. godine.

Augustinci su se uključili u misionarsko djelovanje kako bi proširili poruku Evanđelja i postavili temelje za redovnički život diljem Europe, u Sjevernoj i Južnoj Americi, Africi, Japanu, Perziji, Indiji i Kini.

Augustinci danas

Danas su u velikoj obitelji koje nasljeduju Pravilo sv. Augustina djeluju augustinci, tj. Red braće sv. Augustina (OSA), koji su se do 1963. godine zvali eremiti, punim nazivom Red braće pustinjaka sv. Augustina (OESA).

Red svetog Augustina danas uključuje oko 2800 augustinaca u 47 zemalja diljem svijeta.

augustinci / Foto: Provincija sv. Tome od Villanove

Uz njih kontemplativniju granu predstavljaju bosonogi augustinci i augustinci rekolekti, uz pripadajuće ženske ogranke.

Trećem redu augustinaca pridruženi su augustinci uznesenja, takozvani asumpcionisti.

Regularni kanonici sv. Augustina (CRSA) nisu dio reda augustinaca, no slijede Pravilo sv. Augustina, kao i dominikanci, pavlini, serviti, mercederijanci i norbertinci te pojedine redovničke družbe.

Sveci i blagdani

Marijanska pobožnost

Marija Posrednica milosti/ Foto: Augustinska provincija sv. Tome od Villanove

Tijekom godine slave više blagdana na čast Blažene Djevice Marije, od kojih je najstariji blagdan Marije, Posrednice svih milosti koji se slavi 8. svibnja, upravo na dan kada je izabran novi papa.

Augustinci svaki dan mole molitvu „Benedicta Tu“ u čast Posrednice milosti.

Generalni kapitul iz 1284. propisao je svakodnevno moljenje ili pjevanje Benedicta Tu upravo u čast Gospe od Milosti.

Antifona Ave Regina Caelorum koja također datira iz 13. stoljeća, također je posvećena spomenu One koja je „milosti puna“.

Sv. Augustin

Sv. Augustin (354.-430.), biskup i crkveni naučitelj nakon traganja za istinom kroz različite sljedbe i životne filozofije, obratio se slušajući propovijedi sv. Ambrozija te napustio dotadašnji grešni život. Krstio se i posvetio svoj život Kristu. Svoje obraćenje opisao je u djelu „Ispovijesti“, a zbog jasnoće teološkog nauka u svojim djelima smatran je jednim od najvećih teologa u povijesti Crkve.

Sv. Monika

Sv. Monika (331.-387.) majka je sv. Augustina koja je tijekom 17 godina ustrajno molila, žrtvovala se i čekala obraćenje svoga sina. Trpljenje zbog sinova grešnog života postalo je izvor njezina posvećenja.

Pektoralni križ koji je papa Lav XIV. nosio na dan kad je bio izabran, s relikvijama sv. Augustina i sv. Monike / Foto: Vatican Media

Sv. Rita

Sv. Rita (1381.-1457.), zvana „sveticom nemogućeg“, koja može sve izmoliti kod Boga, nakon smrti muža i obojice sinova pridružila se augustinkama te u mističnom viđenju primila stigmu. Na čelu je do konca života nosila ranu jednog trna iz Kristove trnove krune.

Bl. Gracija

Bl. Gracija (1438.-1508.) hrvatski je blaženik rodom iz Mula u Boki kotorskoj, augustinac i mistik koji je na poseban način bio povezan s Kristom u Presvetom Oltarskom Sakramentu, stoga je poznat kao „Svetac euharistije“. U redovničkom životu isticao se po poslušnosti, poniznosti i pokori.

Bl. Ivan Ruysbroeck

Bl. Ivan (1293.-1381.), flamanski svećenik i redovnik augustinac, tijekom svete mise često je padao u mistični zanos pa su mu subraća udijelila nazive „čudesni učitelj“ i „zaneseni učitelj“. Pobožno je štovao Srce Isusovo, osobito u euharistijskom otajstvu.

Prvi papa augustinac

Lav XIV. je prvi izabrani papa koji je član Reda svetog Augustina.

Petorica papa koji su bili prije njega bili su regularni kanonici – svećenici koji su slijedili Pravilo svetog Augustina, a Grgur VIII., bio je član norbertinskog reda.

Robert Prevost i Ivan Pavao II. /Foto: Augustinska provincija Majke Dobroga Savjeta/REUTERS

Svečane zavjete u Redu sv. Augustina Robert Francis Prevost položio je 1981. godine, a za svećenika je zaređen u lipnju 1982. godine, prenosi CNA. Tijekom 10 godina djelovao je kao svećenik i redovnik augustinac u Peruu, a zatim je u SAD-u vršio službu generalnog priora reda 2001. do 2013. godine.

 Robert Prevost vršio je službu generalnog priora augustinaca od 2001. do 2013. godine.

Kardinal Robert Francis Prevost izabran je za novog papu na blagdan Marije, Posrednice svih milosti, najstariji blagdan koji slavi Red sv. Augustina.