Homiliju Svetoga Oca pripremljenu za Vazmeno bdjenje, 19. travnja, u bazilici sv. Petra pročitao je predsjedatelj misnoga slavlja, kardinal Giovanni Battista Re, dekan Kardinalskog zbora. Papa Franjo, koji se i dalje oporavlja od respiratornih tegoba, nije prisustvovao liturgiji, ali je ranije poslijepodne nakratko došao u baziliku kako bi se pomolio i pozdravio vjernike, izvijestio je Vatican News.

Ovo je noć kada uskrsna svijeća polako ide naprijed prema oltaru, noć kada nas pjesma Hvalospjeva otvara radosti, jer zemlja je „tolikim obasjana blijeskom i rasvijetljena sjajem vječnoga Kralja: nestalo je počitavome svijetu mraka“ (Vazmeni hvalospjev). Na kraju noći odvijaju se događaji o kojima govori netom naviješteno Evanđelje (usp. Lk 24,1-12): božansko svjetlo Uskrsnuća zapalilo se i Gospodinov uskrs zbiva se dok sunce još nije izašlo; u prvim zrakama svitanja vidi se da je veliki kamen, postavljen na grob Isusov, odvaljen, i neke žene dolaze na to mjesto donoseći veo žalosti. Tama obavija zbunjenost i strah učenika. Sve se događa noću.

Krist je pobijedio grijeh i uništio smrt, ali u našoj zemaljskoj povijesti snaga njegova Uskrsnuća još uvijek se ostvaruje.

Tako nas vazmeno bdijenje podsjeća da svjetlo Uskrsnuća obasjava put korak po korak, prodire u tmine povijesti bez buke, blistajući u našim srcima na diskretan način. Tom svjetlu odgovara ponizna vjera, lišena svakog trijumfalizma. Gospodinov Uskrs nije spektakularan događaj kojim Bog nameće svoju moć i prisiljava ljude na vjeru; nije cilj koji je Isus dosegao laganim putem, zaobilazeći Kalvariju; niti ga mi možemo doživjeti bez unutarnjih borbi i oklijevanja. Naprotiv, Uskrsnuće je poput malih izdanaka svjetla koji se polako probijaju, bez buke, katkada još uvijek ugroženi tamom i nevjerom.

Ovakav Božji „stil“ oslobađa nas od apstraktne religioznosti, od iluzije da Gospodinovo Uskrsnuće rješava sve na čudesan način. Nipošto: ne možemo slaviti Uskrs a da se i dalje ne suočavamo s noćima koje nosimo u srcu i sjenama smrti koje se često nadvijaju nad svijetom. Krist je pobijedio grijeh i uništio smrt, ali u našoj zemaljskoj povijesti snaga njegova Uskrsnuća još uvijek se ostvaruje. A to ostvarenje, poput male iskre svjetla, povjereno je nama – da ga čuvamo i da mu omogućimo rast.

U Uskrslom Isusu imamo sigurnost da su naša osobna povijest i put čovječanstva – iako još uronjeni u noć u kojoj su svjetla slaba – u Božjim rukama; a On, u svojoj velikoj ljubavi, neće dopustiti da posrnemo i neće dopustiti zlu da ima posljednju riječ. Istodobno, ta u Kristu već ostvarena nada za nas ostaje i cilj kojemu težimo: ona nam je povjerena da postanemo njezini vjerodostojni svjedoci i da Božje kraljevstvo pronađe put do srca današnjih muškaraca i žena.

Sestre, braćo, uskrsno je vrijeme doba nade.

„Još uvijek ima straha, još uvijek postoji bolna svijest o grijehu, ali tu je i svjetlo koje prodire. […] Uskrs donosi radosnu vijest da je – premda stvari u svijetu izgledaju sve gore – zlo već pobijeđeno. Uskrs nam omogućuje reći da, iako se čini da je Bog vrlo daleko i da smo mi zaokupljeni mnogim malim stvarnostima, naš Gospodin hodi uz nas. […] Mnoge zrake nade bacaju svjetlo na naš životni put.“ (H. Nouwen, Preghiere dal silenzio. Il sentiero della speranza [Molitve iz tišine. Put nade], Brescia, 2000., str. 55-56)

Kako nas podsjeća sveti Augustin: „Uskrsnuće našega Gospodina Isusa Krista označava novi život onih koji u Njega vjeruju; a vi ovaj misterij njegove smrti i uskrsnuća trebate duboko spoznati i oživjeti ga u svome životu“ (Govor 231, 2). Valja nam oživjeti Uskrs u vlastitom životu i postati glasnici nade, graditelji nade, dok se mnogi vjetrovi smrti još uvijek sručuju na nas.

Načinimo prostor svjetlu Uskrsloga! I postat ćemo graditelji nade za svijet.

Tijekom Vazmenog bdjenja zbilo se i krštenje odraslih. Ove godine, kardinal Re je u bazilici svetog Petra krstio troje odraslih, dvoje iz Italije i jednu osobu iz Albanije. Crkva na taj način u Vazmenoj noći prima nove članove – nove glasnike i graditelje nade.

Papinu homiliju u cijelosti možete pročitati na stranici IKA-e.