Crkva se danas spominje sv. Lava, pape i crkvenoga naučitelja. To je prvi papa kojem je povijest dala naslov ‘Veliki’. Rođen je krajem 4. stoljeća u pokrajini Toskani, a školovan je u Rimu. Postao je papa 440. godine, u trenutku kad je Crkva bila razdirana – iznutra herezama, a izvana navalama barbara. Postao je slavan po svom dramatičnom susretu s vođom Huna.

Kad se vođa Huna Atila, poznat kao „Bič Božji“, nalazio pred Rimom, spremajući se za napad, papa Lav Veliki izašao mu je u susret, goloruk i u pratnji tek nekolicine svećenika. Uspio ga je uvjeriti da odustane od pustošenja grada, podsjetivši ga i na srdžbu Božju koja će ga dohvatiti ako dirne u Vječni Grad. Atila se sa svojim hordama povukao. Predaja kaže, a tako je i Raffaello naslikao na vatikanskim freskama, da je Atila iznad Lava vidio svete Petra i Pavla s isukanim vatrenim mačevima.

Lav Veliki, nažalost, nije uspio odvratiti i vođu Vandala, Genezarika, od pljačke Rima 455. godine, ali je barem od paljenja i razaranja uspio spasiti ljudske živote i kuće. O životu ovog velikoga Pape ne zna se mnogo, a njegovih 96 govora i skoro 200 očuvanih pisama svjedoče o ljudskoj toplini i osjećajnosti koje je uspio sačuvati, unatoč diplomatskom i velikosvećeničkom dostojanstvu.

U teologiju je ušao svojom glasovitom Dogmatskom poslanicom Flavijanu u kojoj iznosi jasan nauk o hipostatskoj uniji. Kad je ta poslanica pročitana na Kalcedonskom saboru 451. godine, sudionici su bili uvjereni da je na Lavova usta progovorio Petar i da je nastala pod nadnaravnim nadahnućem.

Papa Lav Veliki umro je na današnji dan 461. godine nakon 21 godine papinske službe. Zaštitnik je grada Rima i glazbenika.