Prvi papuanski svetac

Papa je otvorio put ka kanonizaciji blaženog Petra To Rota, laika koji je umro kao mučenik za vjeru u današnjoj Papui Novoj Gvineji (PNG).

Rođen 5. ožujka 1912. godine, Petar je odgojen u kršćanskoj vjeri i postao kateheta, a njegov život obilježili su milosrđe, poniznost i posvećenost siromasima i siročadi.

Tijekom japanske okupacije PNG-a tijekom Drugog svjetskog rata, blaženi Petar nastavio je pripremati parove za brak dok su misionari bili zatvoreni.

Kad mu je pastoralna djelatnost bila zabranjena, apostolat je vršio u tajnosti, potpuno svjestan da riskira svoj život.

Čvrsto je branio svetost braka i protivio se praksi poligamije, suočivši se čak i sa svojim starijim bratom, koji je uzeo drugu ženu. Brat ga je prijavio policiji te je Petar osuđen na dva mjeseca zatvora, gdje je umro od trovanja u srpnju 1945. godine.

Papa sveti Ivan Pavao II proglasio je Petra To Rota blaženim 17. siječnja 1995. u Port Moresbyju.

Foto: Facebook

Armenski nadbiskup ubijen tijekom genocida

Papa je također otvorio put za kanonizaciju blaženog Ignacija Shoukrallaha Maloyana, koji je rođen 1869. u Mardinu, u današnjoj Turskoj.

Zaređen za svećenika 1883. u Libanonu, uzeo je kršćansko ime Ignacije i postao poznat kao izvrstan propovjednik na arapskom i turskom jeziku, posvetivši se službi župnika i proučavanju svetih tekstova u Aleksandriji, u Egiptu.

Godine 1911. papa Pio X. imenovao ga je nadbiskupom Mardina tijekom Sinode armenskih biskupa u Rimu koja je razmatrala stanje u Turskoj nakon uspona mladoturskog pokreta.

Nadbiskup Maloyan uhićen je zajedno s 13 svećenika i 600 drugih kršćana.

Nakon što su turske snage ušle u Prvi svjetski rat, nadbiskup Maloyan je uhićen zajedno s 13 svećenika i 600 drugih kršćana u metežu koji je uključivao prisilno novačenje i maltretiranje kršćana, osobito armenskih kršćana.

Nadbiskup Maloyan i njegovi drugovi pogubljeni su 3. lipnja 1915. kada su odbili odreći se vjere. Blaženim ga je proglasio papa sveti Ivan Pavao II., 7. listopada 2001. godine.

Foto: Wikimedia Commons

Prva svetica rođena u Venezueli

Venezuela će također imati svoju prvu sveticu rođenu u zemlji, budući da je Papa priznao čudo koje se pripisuje blaženoj s. Mariji do Gore Karmela, rođenoj kao Carmen Elena Rendíles Martínez u Caracasu 11. kolovoza 1903. godine.

Pridružila se Družbi Služavki Isusa Presvetog Sakramenta 1927. godine, a potom je otišla s još nekoliko latinoameričkih sestara da bi 1946. godine osnovale Družbu Služavki Isusovih.

Posljednje godine života provela je u invalidskim kolicima nakon prometne nesreće 1974. godine i umrla 9. svibnja 1977. godine.

Čudo koje se pripisuje njezinom zagovoru uključivalo je ozdravljenje mlade žene s bolesnim srcem u Caracasu 2015. godine.

Foto: Facebook

Budući talijanski blaženik i junačke kreposti brazilskog svećenika

Foto: Wikimedia Commons

Papa Franjo potvrdio je čudo koje se pripisuje fra Carmelu De Palma, talijanskom svećeniku iz Barija, rođenog 27. siječnja 1876. godine.

Nadahnut benediktinskom karizmom, časni De Palma posvetio se duhovnom vodstvu svećenika, časnih sestara i sjemeništaraca, postavši poznat kao „junak ispovjedaonice“.

Foto: Wikimedia Commons

Čudo je uključivalo ozdravljenje benediktinkepogođene iscrpljujućom degenerativnom bolešću 2013. godine.

Papa je također potvrdio dekret o junačkim krepostima sluge Božjega Joséa Antônia de Maria Ibiapine, brazilskog političara iz 19. stoljeća koji je postao svećenik, prenosi Vatican News.