Kardinal Kuharić neustrašivo je branio istinu o bl. Alojziju Stepincu, osobito na godišnjice njegove blažene smrti 10. veljače. On mu je bio uzor. U jednom interjuu (Principi dobra. Razgovori s kard. Franjom Kuharićem, GK., 1996.) kadinal Kuharić kaže:

Kardinal Franjo Kuharić/Foto: Zagrebačka nadbiskupija

„Ja sam slijedio svoju savjest, a za ispravan stav vlastite savjesti čovjek mora biti pripravan podnijeti i određeni progon. Svoje sam svećeništvo počeo 1945 godine, dakle, počeo sam sa socijalizmom, a bio sam zaređen 15. srpnja. Zaredio me kardinal Stepinac, nas dvadeset i dvoje. I onda smo već osjećali klimu u samoj propagandi, kako se pisalo u novinama o Stepincu, Crkvi. Osjetili smo ono što smo znali da se događalo u Sovjetskom Savezu. Prema tome, mi nismo očekivali korektan odnos.

Znali smo da je u Rusiji bilo krvavo, a poslije se dokazalo da je tako bilo i kod nas.

Mi smo očekivali progon i mi smo za taj progon bili i psihološki pripravljeni i molitveno pripravljeni. Ako čitate Evanđelje, Isus je rekao svojim učenicima da će biti progonjeni i da će misliti da služe Bogu kad ih budu ubijali. Mi smo ušli u taj novi sistem živo s raspoloženjem pripravnosti da smo i mi također izloženi određenim šikaniranjima i progonima, a do koje mjere će to ići nitko nije mogao predvidjeti. Znali smo da je u Rusiji bilo krvavo, a poslije se dokazalo da je tako bilo i kod nas. Nama mladomisnicima nadbiskup Stepinac kod objeda je rekao: ’Šaljem vas u krvavu kupelj’. A duhovnik koji nas je pripremao za ređenje rekao je da ako oslužimo samo jednu misu odslužili smo smisao svoga svećeništva.”

Tako o svom uzoru blaženom Alojziju Stepincu svjedoči sluga Božji kard. Kuharić.

Foto: Matija Maša Vekić

O blaženom Alojziju Stepincu kao simbolu pravde, slobode i vjernosti sl. B. Franjo Kuharić je rekao:

Uvijek je bio protiv zločina, jer je bio za čovjeka.

„Lik kardinala Stepinca je duhovno religiozna vrijednost, jer je izražavao one duboke težnje i Crkve da bude slobodna, da djeluje slobodno u smislu svoga poslanja, jer je izražavao one opravdane težnje hrvatskoga naroda da zaista bude slobodan i da slobodno živi s drugim narodima u sasvim drugačijim odnosima nego što je odnos pritiska, odnos diskriminacije. Zato on postoji u Crkvi i u hrvatskom narodu kao simbol, rekao bih, simbol slobode i simbol vjernosti. On je kao nadbiskup naglašavao da je nadbiskup i da nije politička ličnost, da ne ulazi u konkretnu politiku, ali ulazi s moralnih principa, ukoliko je kritičan prema politici, kritičan prema političkom djelovanju, ukoliko to djelovanje nije u skladu s onim univerzalnim normama morala. Dakle, on je bio kritičan i zato je izazivao kritike totalitarnih sistema.

Kardinal Franjo Kuharić

Poznato je da je bio protiv zločina učinjenih u NDH te da je spasio mnoge Židove, Srbe od progona.

Uvijek je bio protiv zločina, jer je bio za čovjeka. Koliko god je mogao utjecati na određene postupke tadašnje vlasti, utjecao je u prilog čovjeka. Njegovi su susreti s vlastima bili uvijek susreti intervencija. Zato se zauzeo u tim osobnim kontaktima, a i u javnim nastupima za Židove, Srbe, za Rome i za komuniste. Njemu su dolazile, recimo, i supruge nekih komunista koji su bili zatvoreni da bi intervenirao. On nije želio nijednu molbu odbiti ukoliko je mogao uslišiti.”

Njemu su dolazile, recimo, i supruge nekih komunista koji su bili zatvoreni da bi intervenirao.

Kardinalu Kuhariću su bili na srcu i Hrvati koji su iseljavali iz svoje domovine. Prvi je sustavno brinuo o našim iseljenicima diljem svijeta, slao im svećenike, posjećivao ih, tješio i hrabrio. Tada voditelj Hrvatske inozemne pastve mons. Vladimir Stanković (1930.-2015.) u intervjuu za časopis Hrvatske matice iseljenika (Matica, br. 6., 2002, str. 6.-9.) o kadinalu Franji Kuhariću kaže:

Kardinal Franjo Kuharić i sv. Ivan Pavao II.

„Franjo Kuharić je bio sretan kad je mogao obići koju župu… On je kao predsjednik Biskupske konferencije – zajedno sa mnom tijekom tri desetljeća potpisao dekrete za preko 150 svećenika, koji su iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine bili upućeni u hrvatske katoličke župe ili misije u iseljeništvu, kojih je sada 190, a od toga broja ih je čak 110 osnovano u to Kuharićevo i moje vrijeme. A do naše najbliže suradnje došlo je naročito na brojnim obilascima ili pastoralnim pohodima našim misijama koje sam ja organizirao. Tako sam Kuharića pratio na svih njegovih sedam putovanja u USA i Kanadu, tri u Australiju, dva u Južnu Afriku i jedno u Južnu Ameriku, a po zemljama Zapadne Europe – tko će znati koliko puta. Treba reći i to da je kardinal Kuharić imao dosta najuže rodbine u Kanadi, USA i Njemačkoj, pa je rado i njih posjećivao. Prema tome, i on je bio član iseljeničke obitelji.” Mons. Vladimir Stanković je napisao i objavio o kardinalu Kuhariću pet knjiga-petoknjižje s tih zajedničkih putovanja.

Franjo Kuharić je bio sretan kad je mogao obići koju župu…

Kardinal Franjo Kuharić na ručku iza svećeničkog ređenja 1993. / Foto: N. I. Koprivec

Treba reći i to da je kardinal Kuharić imao dosta najuže rodbine u Kanadi, USA i Njemačkoj, pa je rado i njih posjećivao. Prema tome, i on je bio član iseljeničke obitelji.” Mons. Vladimir Stanković je napisao i objavio o kardinalu Kuhariću pet knjiga-petoknjižje s tih zajedničkih putovanja.

Iz životopisa

Sluga Božji Franjo Kuharić rođen je 15. travnja 1919. godine u Pribiću kod Krašića. Za svećenika je zaređen po rukama bl. Alojzija Stepinca, 15. srpnja 1945. godine, u zagrebačkoj katedrali. Službovao je kao kapelan u Radoboju u Hrvatskom zagorju a kao župnik u Rakovom Potoku, Sv. Martinu pod Okićem i Samoboru. Za pomoćnog biskupa zagrebačkog zaređen je 3. svibnja 1964. godine. Apostolskim administratorom Zagrebačke nadbiskupije imenovan je 20. kolovoza 1969. godine, a nadbiskupom zagrebačkim 16. lipnja 1970. godine. Sudjelovao je u radu Drugoga vatikanskog koncila, u dva zasjedanja (1964. i 1965.). U rujnu 1970. godine izabran je za predsjednika Biskupske konferencije Jugoslavije, a bio je i prvi predsjednik Hrvatske biskupske konferencije od 18. lipnja 1993. godine.

Sprovod kardinala Franje Kuharića / Foto: Glas Koncila

Sveti Otac Ivan Pavao II. uvrstio ga je u Kardinalski zbor 2. veljače 1983. godine. Umirovljen je 5. srpnja 1997. godine. Preminuo je 11. ožujka 2002. godine. Pokopan je u svojoj katedrali uz svoje predšasnike bl. Alojzija Stepinca i Franju Šepera. Godine 2012. pokrenut je postupak za njegovo proglašenje blaženim i svetim. Postupak napredije pa se nadamo njegovom skorom uzdignuću na oltar.

Molitva za proglašenje kardinala Kuharića blaženim

Presveto Trojstvo, Oče nebeski, Milosrdni Isuse,

Ti čista ljubavi raspeta za čovjeka, nauči nas prepoznavati plodove Duha.

U tom Duhu Svetom ti s hrvatskom narodu

darovao oca i pastira, blagopokojnog nam kardinala Franju Kuharića.

Proslavi ga milosrdni Bože, i na ovoj zemlji onom čašću koju si ti za njega oduvijek predvidio. A hrvatskom narodu i Crkvi u Hrvata, braniteljima i malenima, po njegovom zagovoru podaj dostojanstvo, svjedočku vjeru i mir u vremenima koja dolaze. Amen.