Ministar Božinović je istaknuo da je pritisak na hrvatskim granicama veći od prošle godine, i da se migracije, kao globalni fenomen, događaju i drugim državama, a ne samo Hrvatskoj. No, ne može se govoriti o ugrozi nacionalne sigurnosti. “Izazovi postoje i hrvatska policija ih rješava na način da je ona s jedne strane ekipirana kada je u pitanju ljudstvo i stalno pojačavamo te kapacitete. U ovom trenutku je oko 6500 graničnih policajaca u sklopu Ravnateljstva policije, ali jačamo i tehničke kapacitete povlačenjem sredstava iz EU fondova za pomagala u smislu detekcije kretanja ljudi u tim prostorima. Već je nešto instalirano, a planira se i još”.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović

Hrvatska, kako je rekao, provodi politiku koja je održiva za nas same i pokazuje razumijevanje za one koji su potrebni pomoći, ali je čvrsta kada se radi o ilegalnim migrantima. Ukazao je na to da EU nije stvorila ni pravni, ni ekonomski, ni socijalni okvir kako se prema tome postaviti, kao i na distinkciju da migranti nisu isto što i izbjeglice i prognanici. “Migranti su ljudi koji imaju neki legitiman poriv otići tamo gdje je bolje. To ne znači da trebaju biti izloženi pogibelji i da se za njih primjenjuju pravila kao za izbjeglice”.

Ministar unutarnjih poslova je istaknuo da je za uspjeh migracija važno to da one budu održive između onih koji dolaze i onih koji primaju, jer ako nema balansa onda može doći do nerazumijevanja. Pohvalio je suradnju s raznim organizacijama koje su se uključile u niz aktivnosti Ministarstva, s ciljem da pomognu potrebitima, ali ne i s onima koji misle i stvaraju pritisak da Hrvatska treba otvoriti svoje granice. Podsjetio je kako je EU, nakon politike otvorenosti 2014./2015., shvatila da po pitanju migracija treba promišljati. “Politika mora biti ozbiljno promišljena, i važna je potpuna integracija, jer bez toga nema uspješne migracije”, rekao je ministar Božinović navodeći pritom riječi pape Franje koji je rekao da ne možemo dizati zidove, jer postajemo i sami zarobljenici tih zidova. Međutim, dodao je da se ne mogu niti otvoriti granice.

Ministar Božinović se osvrnuo i na pokušaj smještaja migranata u Malog Gorici gdje je tijekom Domovinskoga rata bilo prognaničko naselje. U prostor je trebalo uložiti sredstva da se obnovi i da se stvore uvjeti za prihvat oko 200 osoba uglavnom roditelja s djecom, gdje bi boravili dok čekaju rješenja za azile, ali se dogodilo da se skupina građana izjasnila protiv toga. “Ministarstvo je svoju odluku stavilo ad acta i novce ćemo investirati u neke druge potrebe… Ne bih krivio nikoga. Vjerojatno je u komunikaciji došlo do sumnje, crv sumnje je ušao u ljude i nismo mogli pojasniti da se radi o humanitarnoj namjeri”, rekao je.

Komentirajući navode stranih medija o nasilju hrvatske policije prema migrantima, ministar Božinović je istaknuo: “Hrvatska policija na granici provodi hrvatske i europske zakone. Svaki prigovor, primjedbu i prijavu mi istražujemo. Kada govorimo o svjedočanstvima koja se prikazuju na tim televizijama, onda ste vidjeli čudne video uratke, a nitko nasilje nije ni vidio, ni snimio… Mi imamo dugu kopnenu granicu i uspješno je branimo, a svaki pojedinačni slučaj istražujemo”.

Martina Prokl Predragović, JRS

Ministar unutarnjih poslova upozorio je na problem povećanja stope krijumčarenja migranata. “To su ljudi koji su dobro umreženi i uzimaju novce onima koji nisu u najboljim životnim uvjetima. Ove godine smo imali oko 300 uhićenih ljudi i to je vrlo veliki napor hrvatske policije”. Po pitanju ilegalnih migranata na području Gorskog kotara najavio je da će u suradnji s lokalnom samoupravom početi obilaziti usamljene vikendice i kuće, koje se ne koriste, a postoji i mogućnost da se aktiviranu umirovljeni policajci koji žive u tim krajevima.

“Ministarstvo unutarnjih poslova i Isusovačka služba za izbjeglice zajednički rade na projektu preseljenja, i tu se radi o sirijskim državljanima”, rekla je Prokl Predragović. Predstavljajući Isusovačku službu za izbjeglice i njezine ciljeve, istaknula je: “Mi smatramo naše korisnike izbjeglicama – ono što smatramo i što zagovaramo je osobni pristup čovjeku. Ne može se razdvajati nekoga po pojmovima koji ni na međunarodnoj razini nisu definirani. Za nas su ljudi izbjeglice i smatramo da svatko ima pravo na azil. Osnovno pravo čovjeka je da zatraži zaštitu”. Naglasila je da inzistiraju na unapređenju suradnje kako bi se stvorio model integracija, te dodala: “Osim projekta preseljenja za državljane trećih zemalja, trenutno ne postoji nijedan drugi način da bi oni mogli legalnim putem stupiti na sigurno europsko tlo”.

Službenica za komunikacije Isusovačke službe za izbjeglice iznijela je i primjer dobre suradnje migranata i lokalne zajednice. Nedavno su migranti pripremali hranu od doniranih namirnica na riječkom Korzu, a skupljeni prilozi bili su namijenjeni socijalnoj samoposluzi. “Izbjeglice iz Sirije i Irana sudjelovale su u toj akciji. To su ljudi koji su došli u potrazi za mirom i sigurnošću, i svojim su talentima stali u službu pomoći potrebitima. Takvim akcijama želimo prikazati kako funkcionira sustav”.

Najavila je da Isusovačka služba za izbjeglice, tradicionalno u povodu Svjetskog dana izbjeglica koji se diljem svijeta slavi 20. lipnja, dva dana ranije organizira molitveno bdjenje u zagrebačkoj crkvi sv. Marka. Pozvala je sve koji su u mogućnosti da se odazovu i da, slijedeći riječi pape Franje, u izbjeglicama ne vide problem koji treba riješiti, nego ljude koji su u potrebi.