Nacionalni park Mljet, naše je prvo morsko zaštićeno područje koje skoro 60 godina oduševljava posjetitelje svojim bojama, mirisima i zvukovima prirode karakterističnima za otok. Istaknutu ulogu u priči o njegovom osnutku ima Branimir Gušić, znanstvenik i akademik. NP Mljet obuhvaća gotovo 5300 hektara zemljišta, uključujući i morski pojas 500 metara od obale, otočića i hridi. Zauzima otprilike trećinu otoka Mljeta koji ima 18 naselja i zaseoka. Danas na Mljetu živi preko tisuću stanovnika. Nacionalni park Mljet moguće je posjetiti brodskom linijom iz Dubrovnika i s Pelješca te brojnim izletničkim brodovima s Korčule, Hvara i Splita, koji pristaju u lukama Polače i Pomena.

Najistaknutije lokacije Parka, ali i važan geomorfološki i oceanografski fenomen su morem potopljeni zaljevi, Malo i Veliko jezero.  Cijeli Park iznimno je bogat florom i faunom, o važnosti njegove zaštite svjedoče i brojne endemske i ugrožene vrste. NP Mljet oduševit će ljubitelje kulturne baštine, zahvaljujući brojnim arheološkim nalazištima, ali i ugođajem starih otočnih naseljelja. Tako je zahvaljujući svojoj originalnosti i dobroj očuvanosti selo Goveđari Prostornim planom NP Mljet određeno kao etno selo.

Benediktinski samostan iz 12. stoljeća, smješten na otočiću Sv. Marije u Velikom jezeru, najposjećenija je znamenitost Parka. Samostan je ujedno i simbol Nacionalnog parka Mljet. Posjetitelji mogu uživati otkrivajući plaže i morske špilje u vožnji kanuom i kajakom. Svi željni aktivnog odmora doći će na svoje, NP Mljet moguće je obići bicikliranjem, pješačenjem pješačkim stazama koje povezuju naselja Polače i Pomena s jezerima te planinarenjem do vrha Montokuc, na kojem se nalaze ostaci antičke utvrde te Veliki Sladin. Za lijepog vremena s njega se pruža prelijep pogled na cijeli Park te na Pelješac i morsku pučinu sve do Korčule. Pogled na prelijepo zelenilo šuma alepskoga bora s Montekuca također je prizor za sjećanje.

Podmorje Nacionalnog parka Mljet obiluje raznim životnim oblicima i to posebno onim endemičnim. Specifičnost podmorja Jezera su školjkaši koji se zbog pogodnih uvjeta razvijaju u velikom broju. Posebno treba istaknuti Jakobovu kapicu, zakonom zaštićenu plemenitu perisku, koja je naš najveći školjkaš, te prstace.

Za Mljet se vezuje i predaja o brodolomu kojeg je doživio Sveti Pavao. Unazad nekoliko godina mislilo se da je sveti Pavao brodolom doživio na Malti, ali posljednja istraživanja kazuju da se to dogodilo na upravo na Mljetu.

Mljet nazivaju i Odisejevim otokom, jer ga je prema predaji posjetio i grčki junak Odisej. Postoji njegova špilja do koje se može doći pješice stazom koja ze proteže uz vinograde. Navodno je baš tu Odisej, nakon brodoloma na stijenama otoka Ogigije, sedam godina s tugom i nostalgijom za domom i Penelopom gledao u pučinu.

Mljetski košic, autohtoni proizvod otoka, je okrugla košara s ručkom izgrađena od mladih prutova mrče (mirte). Stoljećima se, s koljena na koljeno, prenosi tehnika pletenja mljetskog košica, a kroz svo to vrijeme bio je neizostavan alat za nošenje uhvaćene ribe, povrća, vina. Osim mljetskog košica, poznata je i mljetska vrša koja se koristila za ribolov.

Mljetski vez koji se izrađuje uglavnom crvenim koncem, a motivi žutom i zelenom bojom, također je ponos Mljeta. Nekada su djevojke kod kuće uzgajale dudove svilce i od njega radile konac (poput djevojaka u Konavlima).

Nezaboravno je kupanje i sunčanje na prekrasnim plažama mljetskih uvala, najpoznatije među njima su Blaca i Saplunara. Posjet otoku Mljetu, odnosno Nacionalnom parku Mljet, posebno je i jedinstveno iskustvo za svakog ljubitelja otočke prirode, kulture kao i nekadašnjih običaja stanovnika Mljeta.

Eko kutak

Begonijama, hortenzijama i geranijama, ali i drugom cvijeću potaknut ćete cvjetanje na ekološki način pomoću sode bikarbone. Rastopite žličicu sode bikarbone u pola litre vode i tom otopinom zalijte cvijeće.