Izbori za Europski parlament, treći od ulaska u Europsku uniju, bit će u Hrvatskoj održani u nedjelju 26. svibnja. Za 12 mjesta u budućem sazivu euro parlamenta natječu se rekordne 33 liste, a kampanja je trajala dugih 45 dana.

Kakva je bila kampanja?

Iva Boban Valečić, novinarka i kolumnistica Večernjeg lista

Vrijeme kampanje, kako je rekla kolumnistica Večernjeg lista, stranke su koristile za osobne interese. “Obećanja koja su dana više-manje su se odnosila na prilike na unutarnjoj političkoj sceni, a vrlo malo se spominjalo europskih tema. To ne treba previše čuditi jer imamo niz novih igrača na sceni koji se pokušavaju baš u ovoj kampanji pozicionirati i kampanja za europske izbore služila im je kao uvertira za parlamentarne”, rekla je Boban.

Uspoređujući ovu i prošlu kampanju za EU izbore prof. Šalaj je ukazao na nedostatke koji se očituju u tome da mnogi građani još uvijek ne poznaju funkcioniranje EU i njezinih institucija. “Stranke nisu radile u kampanji ono što bi bilo logično, a to je da tu EU i njezine institucije približe hrvatskim građanima, da im osvijeste zašto je euro parlament važan i gdje bi mogao postati još važniji, da progovore o budućnosti EU jer mi znamo da je ona u svojevrsnoj krizi”. Prof. Šalaj je rekao da malo toga čulo od političara kako vide budućnost EU, jer se moglo iščitati iz njihovih kampanja da je shvaćaju vrlo instrumentalno.

Da su u kampanji izostale europske teme, poput migracija i proširenja EU, potvrdio je i Reklović koji je mišljenja da je kampanja promašena, jer je većina naših stranaka pobjegla od vlastitih tema.

Izlaznost na izbore i mladi birači

prof. Berto Šalaj, Fakultet političkih znanosti

Boban je izjavila da nije primijetila previše tema za mlade. “Možda je tu krivo i medijsko praćenje kampanje koje se zadržavalo na provokativnim istupima pojedinih kandidata oko pojedinih tema poput Bleiburga, i oko toga su se stranke trvile… Svi su obilazili Hrvatsku i ukoliko su se doticali tema za mlade to nije ušlo u fokus medija. Stranke se nisu potrudile teme koje bi mogle zanimati mlade, poput obrazovanja, zapošavanja itd., staviti u fokus i graditi snažniju kampanju.

Prof. Šalaj je izjavio da nije optimističan po pitanju svjesnosti hrvatskih građana da čak 70 % zakona koje donosi Europski parlament postaju hrvatski zakoni. Tu je i problem da naša država nije radila na socijalizaciji i edukaciji mladih ljudi. “Europska unija se shvaća instrumentalno i ne trudimo se mladima ponuditi nešto više. Većina mladi se odlučila za odlazak iz Hrvatske ili na indiferentnost. Stoga, rad s mladima mora biti kontinuiran proces kroz obrazovni sustav i medije, i nije skepticizam kada se kaže da se EU mora mijenjati”.

Ivica Relković, politički analitičar

Relković je, pak, istaknuo da su prošli izbori bili na rubu legalnosti. “Nezainterentiranost je nešto što posebno dira mlade. Oni na jedan potez pametnog telefona imaju informaciju o čemu hoće i kako hoće. Kako im objasniti da ne mogu elektronički glasovati?”. Također je ukazao kako je slabo pojašnjeno da je birač na dan izbora važniji od kandidata, kao i da je situacija izborne šutnje potpuno paradoksalna.

Važnost odaziva

“Hrvatska je vrlo zanimljiva kada se promatra dinamičnost izbora. Naši birači ne opraštaju propuste”, rekao je Relković te dodao da su izbori za euro parlament test za stranke i lijeve i desne da odmjere svoje snage.

Boban je primijetila da su dosadašnja događanja u Hrvatskoj pokazala da je birače lakše dići po referendumskim pitanjima, ali što se tiče izbora ključan je odaziv koji konstantno pada.

Prof. Šalaj je, pak, rekao da većine anketa pokazuju tendencije, ali veliku razliku mogu donijeti detalji. No, dodao je da ako netko od manjih ne uspije preživjeti na EU izborima teško da će se moći boriti za parlamentarne izbore.