To je prvi put od proslave prve jubilarne godine (1300.) da se Sveta vrata uz koja se veže mogućnost dobivanja potpunog oprosta, otvorena u nekom zatvoru.

Sveti je Otac pojasnio da mu je to bila želja jer želi da svi „imaju priliku širom otvoriti vrata svoga srca i shvatiti da nada nikada ne razočarava“.

Slaveći misu sa zatvorenicima, upozorio je na zatvorena, okorjela srca, koja nam onemogućuju živjeti. Dodao je da nam Jubilej daje milost da „otvorimo“ srca nadi. Čak ni u najtežim i najizazovnijim vremenima, poručio je Papa, nada ne razočarava.

Nada je poput sidra čvrsto vezanoga užetom. „Ponekad je uže grubo“, rekao je Papa, „i ruke nas bole“. Ipak, i u ovim trenutcima sidro nade tjera nas naprijed, jer je uvijek nešto pred nama.

„Kad je nečije srce zatvoreno, postaje tvrdo poput kamena; zaboravlja na nježnost“, upozorio je Papa. Stoga je potrebno držati otvorena vrata srca, čak i u najtežim situacijama. Potaknuo je zatvorenike da budu otvoreni nadi, hrabreći ih da „svatko zna kako to učiniti“.

Papa Franjo također je objasnio da svatko zna je li mu srce zatvoreno ili poluzatvoreno, te zaključio da su Sveta vrata koja je otvorio „znak vrata našeg srca“.

Zatvorenike je zamolio da se mole za njega, napominjući da to nije samo puka fraza, prenosi Vatican News.

Na kraju mise nekoliko zatvorenika i čuvara uručilo je Papi darove, uključujući minijaturnu reprodukciju Svetih vrata i košaricu s uljem, kolačićima i keramikom.

Uprava zatvora darovala mu je pak sliku Krista Spasitelja, koju je izradio bivši zatvorski službenik, umjetnik Elio Lucente. Papa je zauzvrat darovao svitak u spomen na taj događaj.

Sveta vrata u zatvoru papa Franjo otvorio je stojeći, za razliku od onih u bazilici sv. Petra na Badnjak kada je sjedio u invalidskim kolicima.

Još troja Sveta vrata bit će otvorena u velikim bazilikama u Rimu: u lateranskoj bazilici 29. prosinca, u bazilici Svete Marije Velike 1. siječnja te u bazilici svetog Pavla 5. siječnja.