Komentirajući demografske mjere unatrag zadnjih deset godina i osvrnuvši se na prve najave novih mjera dr. Markić je upozorila da one dolaze kao „prekasno i premalo“ ulaganje u obitelj.

„Ulaganje u obitelj jest ulaganje u onaj segment društva koji želi imati djecu. To je ulaganje u budućnost države, ekonomiju, u najvrjedniji resurs – a to su ljudi“, kazala je i dodala: „Europske države koje postižu pomake u demografiju ulažu između 4.5 i 5 % BDP-a“. Napomenula je i da je dio hrvatskoga problema veliko iseljavanje te da se demografija i ulaganje u obitelji s više djece ne može promatrati tek kao socijalno pitanje.

To je ulaganje u budućnost države, ekonomiju, u najvrjedniji resurs – a to su ljudi.

Kazala je i da su programi usmjereni na povratak iseljenih nedostatni. „Sustavno se ne donosi ništa što bi jednu prosječnu obitelj koja živi i radi u stranoj zemlji privuklo, da oni mogu kazati ‘Uz ove mjere, mi se možemo vratiti’“, rekla je dr. Markić. Pozdravila je najave povećanja naknada za novorođeno dijete, povećanje vremenskoga raspona primanja naknada za rodilje na dopustu sa šest mjeseci na godinu dana, zatim naknade za majke koje su na bolovanju ili čuvaju trudnoću, te povećanje potpora za nezaposlene majke.

Sustavno se ne donosi ništa što bi jednu prosječnu obitelj koja živi i radi u stranoj zemlji privuklo i da mogu reći: ‘Uz ove mjere, mi se možemo vratiti’.

„Ono što čekamo jest zakon o demografskoj obnovi, koji bi bio ‘lex specialis’, ‘nadzakon’, što bi značilo da se on odnosi na sve resore koji ga moraju provoditi. To bi značilo da se on odnosi na školu, obrazovanje, oporezivanje, kupovinu stanova… I da taj zakon ima status kao zakon o obnovi, zakon o otocima, zakon o područjima od posebne državne skrbi. Prema tome moj je strah da će se sa zakonom o demografskoj obnovi rastezati, debatirati, nepotrebno trošiti vrijeme da bi ga se uvele, a taj je zakon stvarno onaj koji će dovesti do promjena o kojima govorimo“, upozorila je dr. Markić, osvrnuvši se na najave donošenja strateškoga zakona o demografskoj revitalizaciji Hrvatske.

Ono što čekamo jest zakon o demografskoj obnovi.

Dr. Jambrošić ukazao je na niz prepreka s kojima se u svakidašnjici suočavaju obitelji s više djece, napominjući da njegova iskustva govore o tome da se obitelji na veći broj djece ne odlučuju iz materijalnih razloga, nego prije svega jer je to njihova, osobna životna odluka. Napomenuo je da se često događa da se obiteljske ulaznice, za kazališta, kina i druga događanja prodaju za dvoje roditelja i dvoje djece, zbog čega obitelji koje imaju „višak djece“ ostaju povrijeđene.

Njegova iskustva govore o tome da se obitelji na veći broj djece ne odlučuju iz materijalnih razloga, nego prije svega jer je to njihova, osobna životna odluka.

„U društvu se često s nerazumijevanjem gleda na obitelji s više djece“, upozorio je dr. Jambrošić, podsjetivši i da bi se glede poticanja većeg broja djece u obiteljima mogle raditi i medijske kampanje, osobito u pogledu popularizacije života u manjim gradovima, gdje je cijena nekretnina manja, a time i mogućnost kupovine većeg stana ili kuće bolja.

Za život u velikom gradu ne može se dobiti odgovarajući broj kvadrata za normalnu cijenu.

Stručnjak za prodaju nekretnina Jelkić kazao je da se se mlade obitelji na početku bračnoga života rijetko odlučuju za kupovinu nekretnine jer si to u velikom gradu jednostavno ne mogu priuštiti. Napomenuo je da očekuje, sudeći prema cijenama stanova koje u gradovima neprestano rastu, povećanje broja obitelji koje će život u velikom gradu zamijeniti životom u nekoj manjoj sredini. „Za život u velikom gradu ne može se dobiti odgovarajući broj kvadrata za normalnu cijenu“, upozorio je Jelkić.

Emisiju je uredio i vodio Marino Erceg.

Istoga dana o demografiji su na redovitom sastanku u Banskim dvorima razgovarali predsjednik i članovi Vlade RH i članovi Stalnog vijeća i predstavnici Hrvatske biskupske konferencije.