Brijunsko otočje istarska je i hrvatska posebnost u čijem mediteranskom vrtu ima čak 170 vrsta autohtonih biljaka, među njima je i stablo masline staro više od 1600 godina. Jedinstveni brijunski Safari park neobičan je spoj autohtone istarske i egzotične južnoameričke te afričke i azijske faune, istarski boškarin i istarski magarac posaban su ponos Parka.
Brijuni odnosno Brioni povijesno prvi put se spominju davne 1421. godine. Ovaj oblik imena zadržao se u talijanskome jeziku, a preko njega je ušao i u hrvatsku toponimiju, stoga su do danas ostale u jezičnoj komunikaciji obje varijante, i povijesna i jezična. Brijunski otočje čine dva veća otoka, Veli i Mali Brijun, te 12 otočića, a od obale Istre dijeli ih Fažanski kanal. Brijuni su proglašeni nacionalnim parkom 1983. godine s tim da čak 80% područja Parka zauzima more.
NP Brijuni ponosi se i stablom masline koje je staro 1600 godina te najvećom površinom crnike i lovora na hrvatskoj obali te Brijunskim mediteranskim vrtom sa 170 vrsta autohtonih biljaka. Stara maslina jedno je od najstarijih stabala masline na Mediteranu, što potvrđuje istraživanje karbonske analize starosti provedeno na uzorku njezina drvnog tkiva. Maslina i danas daje plodove od kojih se proizvodi ulje ekstradjevičanske kakvoće.
Na sjevernom rubu Velikog Brijuna prostire se 9 hektara jedinstvenoga Safari parka kojega nastanjuje neobičan spoj autohtone istarske i egzotične južnoameričke, afričke i azijske faune. Indijska slonica Lanka rado se druži s posjetiteljima, tu su i ljama (južnoamerička deva), zebre, indijske svete krave i nojevi. Vožnja vlakićem kroz Safari park zabavna je svim posjetiteljima, a djeci je nezaboravno iskustvo.
Zanimljivost – slonovi dnevno moraju pojesti barem 80-ak kg biljne hrane, a jednim srkom rila upiju 6 do 10 litara vode što im omogućava da popiju i do 200 litara vode odjednom.
Unutar Safari parka nalazi se i Etno park koji prezentira istarsko seosko gospodarstvo koji je obogaćen autohtonim istarskim životinjama, istarskim govedom (boškarinom), istarskim ovcama (Istarske Pramenke), magarcima i kozama.
U Fazanerij Parka mogu se vidjeti zagorski purani, biserka, zebe, ara, a tu je i zimska rezidencija kakadua Kokija kada on boravi u grijanom prostoru. Na Velikom Brijunu te na pojedinim manjim otocima žive velika zelena žaba, barska kornjača i zmija crna poljarica.
U Parku se mogu vidjeti i morske kornjače iz Centra za oporavak morskih kornjača koje su pronađene ozlijeđene te se tijekom toplijih mjeseci oporavljaju u Parku. Nije rijetkost ugledati dobre dupine. Brijunski akvatorij značajno je mrijestilište riba i stanište svih organizama tipičnih za sjeverni Jadran. Tu je i stanište periski, strogo zaštićene endemske mediteranske vrste, te prstaca. Ima i drugih endemskih vrsta organizama: smeđa alga jadranski bračić i plaštenjak jadranski ciganin.
Brijunski mediteranski vrt predstavlja pravu atrakciju unutar Nacionalnoga parka Brijuni. Vrt je osnovan 2007. godine na području bivšega šumskoga rasadnika. Vrt udomljuje čak 169 vrsta autohtonih biljaka i egzota koje su obilježene pločicama s QR kodovima za dodatne informacije.
Najzaslužniji za današnji izgled pejzaža Vrta su Paul Kupelwieser i Aloisije Zuffar (Alojz Čufar) koji su na Brijunskom arhipelagu stvorili prvi stilski oblikovani mediteranski perivoj u tadašnjoj Europi.
U perivoj su uklopljeni autohtone kao i egzotične biljke koje gotovo čitavo stoljeće obitavaju na Brijunima.
Zanimljivost – na području Nacionalnog parka Brijuni nema zmija otrovnica.