Crvena, zelena, ljubičasta, narančasta, žuta, boje su koje nam mame pogled na tržnicama u raznim vrstama sezonskog voća i povrća. Što je uzrok ovim živim bojama povrća i kakav ono učinak ima na naš organizam, govorilo se u emisiji Zdravi tanjur.
Proljeće je u punom jeku, a početak ljeta je pred vratima. Ovo je moje omiljeno razdoblje za posjet gradskim tržnicama, a posebno one najljepše osječke iz rodnog grada. Rado se sjetim s putovanja i onih afričkih tržnica sa šarolikim bojama, mirisima, okusima i uvijek prisutnom vrevom. Prošećite i vi ovaj tjedan tržnicom u susjedstvu i opskrbite se sezonskim namirnicama.
Crvena, zelena, ljubičasta, narančasta, žuta, boje su koje nam mame pogled sa štandova u raznim vrstama sezonskog voća i povrća. No, zašto su trešnje crvene, dinja narančasta, kelj zelen?
Žarko crvena boja rajčica dolazi od biljnog pigmenta likopena koji pripada skupini karotenoida. Likopen daje crvenu boju i lubenici. No, osim boje, likopen ima i snažan antioksidativan učinak u organizmu tj. pomaže u zaštiti stanica od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima uslijed UV zračenja i okolišnog zagađenja. Također, dokazana je zaštitna uloga likopena kod velikog broja karcinoma, uključujući one česte – karcinom prostate, dojke, pluća. Udio likopena najveći je u koži ploda i povećava se tijekom zrenja što znači kada je rajčica najcrvenija tada ima i najviše likopena. Njegov udio manji je kod plodova dozrelih u stakleniku kao i onih koji su ubrani zeleni pa dozrijevali tijekom skladištenja. Jeste li znali da kuhana rajčica ima veći udio likopena? Zanimljivo jer obično se aktivni sastojci gube termičkom obradom. Također, kako je likopen topljiv u mastima, njegova apsorpcija povećava se kuhanjem uz dodatak masnoće što i radimo kada npr. pripremamo juhu od rajčice.
Iza plave boje borovnica, ljubičaste kupina, crvene jagoda, malina i trešnji kriju se biljni pigmenti antocijani. Antocijani su velika skupina pigmenata koji pripadaju grupi flavonoida, topljivi su u vodi i na svjetlu reflektiraju boje od tamnocrvene do plavičaste. Djeluju kao snažni antioksidansi.
Na tržnici ćemo naći i žute paprike, a tajna njihove žute boje je u beta karotenu iz skupine karotenoida. On daje i narančastu boju mrkvi, marelici, dinji, batatu, bundevi. Beta karoten naziva se još i provitamin A jer se u tijelu pretvara u vitamin A koji je važan za zdravlje vida, imunološki sustav, kožu i druge funkcije. Također, beta karoten ima antioksidativni učinak i štiti kožu od štetnog djelovanja UV zračenja te je zbog toga česti sastojak raznih kozmetičkih preparata.
Zelena boja kelja, blitve, špinata ukras je proljetnih tržnica, a dolazi od biljnog pigmenta klorofila koji ima važnu ulogu u procesu fotosinteze biljaka, a u ljudskom organizmu ima potencijalni detoksikacijski učinak.
U nastavku vam donosimo recept za juhu od rajčice u hladnoj verziji koju možete poslužiti za zdravo predjelo ili laganu večeru idealnu u ove vruće dane koji nam dolaze.
Za hladnu juhu od rajčice pripremite:
- 6-8 svježih rajčica, oguljenih i narezanih na kockice,
- 1 krastavac, oguljen i narezan na kockice,
- 1 crvenu papriku, očišćenu i narezanu na kockice,
- ½ crvenog luka, narezanog na sitne komade,
- 2 češnja češnjaka, sitno nasjeckanog,
- 2 žlice maslinovog ulja,
- 2 žlice svježeg soka od limuna,
- 1 šalica povrtnog temeljca,
- sol i papar po želji,
- svježi bosiljak ili peršin za serviranje.
Stavite sastojke u blender, osim začina i svježeg bosiljka i peršina. Miksajte dok smjesa ne postane glatka. Začinite po želji. Ako juha nije dovoljno hladna, stavite ju u hladnjak najmanje 1 sat prije posluživanja. Servirajte juhu u zdjelici i ukrasite svježim bosiljkom ili peršinom. Uz juhu možete poslužiti i šnitu integralnog kruha.