Dan planeta Zemlje svake godine obilježava se 22. travnja, a ove godine su upravo na taj dan Svjetska meteorološka organizacija i Copernicus, program Europske unije za promatranje Zemlje, objavili Izvješće o stanju klime u Europi za 2023. godinu. Prošle godine ekstremne vremenske pojave, poput poplava i toplotnih valova koje se povezuje s klimatskim promjenama, utjecale su na milijune ljudi diljem Europe. Sjetimo se samo razornih oluja koje su prošlog ljeta poharale našu domovinu, kao i susjednu Sloveniju.

Prema procjenama, prošle su godine oluje u Europi uzrokovale smrt 63 osobe, poplave 44, a isto toliko osoba su usmrtili i šumski požari. Samo poplave su tijekom 2023. utjecale na oko 1,6 milijuna ljudi u Europi i bile uzrok oko 81 % gospodarskih gubitaka. Ukupno se gospodarski gubici povezani s vremenskim i klimatskim pojavama tijekom 2023. u Europi procjenjuju na više od 13,4 milijardi eura.

Izvješće pokazuje da se od svih kontinenata Europa najbrže zagrijava i to po stopi skoro dvostruko višoj od globalnog prosjeka. Tako su tri najtoplije godine u povijesti mjerenja u Europi zabilježene nakon 2020., a deset najtoplijih godina zabilježeno je nakon 2007. godine. U 2023. godini zabilježen je rekordan broj dana s ekstremnim toplinskim stresom, a diljem Europe raste i broj dana sa snažnim toplinskim stresom, što negativno utječe na zdravlje ljudi. Tako je u zadnjih 20 godina smrtnost povezana s vrućinom povećana za oko 30 %, a procjenjuje se da je broj smrti koje se povezuje s vrućinama porastao u 94 % promatranih europskih regija.

Uz kopno, zagrijava se i morska površina te je, prema spomenutom Izvješću, prosječna temperatura površine oceana u cijeloj Europi na godišnjoj razini bila najviša u povijesti mjerenja. Oborina je bilo više, kao i poplava, no snježnih dana je tijekom zime i proljeća u većem dijelu Europe bilo manje od prosjeka. Ispodprosječna akumulacija snijega zimi i jako topljenje leda ljeti zbog toplinskih valova uzrok su iznimnog gubitka leda s ledenjaka u Alpama prošle godine. Tako su tijekom 2022. i 2023. ledenjaci u Alpama izgubili oko 10 % svog preostalog volumena. Prošla godina je ujedno bila šesta najtoplija godina na Arktiku, a opseg leda na arktičkom moru ostao je ispod prosjeka kroz veći dio godine.

Izvješće o stanju klime u Europu za 2023. godinu stoga je upozorenje da razvoj mjera za ublažavanje klimatskih promjena, kao i prilagodba, trebaju biti prioritet. U svojoj socijalnoj enciklici Laudato si’, objavljenoj na Duhove, 24. svibnja 2015. godine, papa Franjo je svim ljudima uputio apel da se ujedine oko brige za zajednički dom. Vjernici su na poseban način pozvani odgovoriti na poziv čuvara Božjeg djela jer je to, kako piše papa Franjo, bitan dio krjeposnog života, a ne tek mogući ili sporedni vid našeg kršćanskog iskustva.

Svibanj je u Katoličkoj Crkvi stoga posebno obilježen tom socijalnom enciklikom. Posebno mjesto zauzima inicijativa Tjedan Laudato si’, u kojem se 1,3 milijarde katolika ujedinjuje kako bi obilježili obljetnicu njezinog izlaska i kroz molitvu i djelatno zauzimanje dali svoj doprinos očuvanju našeg zajedničkog ugroženog doma. Ekološka kriza tako postaje prilika za obraćenje, ne samo pojedinca već i zajednice.

Ove se godine Tjedan Laudato si’ obilježava od 19. do 26. svibnja s temom “Sjeme nade”. Mijenjajući svoje svakodnevne navike, možemo dati svoj doprinos koji ne može dati nitko drugi, osim nas samih, te biti sjeme nade u ovom svijetu rastrganom ratovima protiv ljudi i prirode. Korištenje javnog prijevoza umjesto automobila, izbjegavanje bacanja hrane i neracionalne uporabe vode, odvajanje otpada i smanjivanje njegove količine, neki su od načina kojima iskazujemo zahvalnost prema Stvoritelju za darove koje nam je dao, kao i brigu za one najsiromašnije koji su najviše pogođeni posljedicama ekološke krize, iako su za nju najmanje odgovorni.

Briga za okoliš povezana je s brigom za čovjeka, onog s kojim danas dijelimo ovaj planet, ali i brigom za one koji će doći iza nas.

Budimo to sjeme nade!

Tihana Mojsinović je diplomirala na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove (Fakultet filozofije i religijskih znanosti), izvršna je direktorica Zaklade Rhema kao i Udruge za očuvanje planeta “I stvori Bog zemlju”. Od 2008. godine redovito piše o zaštiti okoliša i održivom razvoju u Prilici, mjesečnom magazinu Glasa Koncila. Povjerenica je za ekološka pitanja pri Centru za promicanje socijalnog nauka Crkve.