Redovito preskakanje doručka je loša navika te može imati negativne posljedice na zdravlje.

Njime unosimo ¼ potreba za energijom i nutrijentima, a preskakanjem će naše tijelo ostati uskraćeno za makronutrijentima, vitaminima, mineralima i vlaknima. Takav nedostatak nutrijenata i energije tijelo prepoznaje kao nepovoljnu situaciju što nerijetko rezultira padom raspoloženja i umorom. Sljedeći put kad se tijekom jutra budete osjećali razdražljivo i s manjkom koncentracije obratite pozornost jeste li doručkovali. Znanstveno je dokazano da redovito doručkovanje pozitivno djeluje i na kognitivni aspekt.

U slučaju da preskočite prvi jutarnji obrok povećavate vjerojatnost za unosom hrane visoke energetske vrijednosti. Naime, u trenutku gladi naš organizam osjeća umor i traži brzi izvor energije kako bi mogli nastaviti svoje dnevne obaveze. Slatkiši, grickalice i brza hrana će nam to i omogućiti, ali ćemo nažalost na taj način unijeti višak nepotrebnih kalorija. Stoga ne čudi da je redovito preskakanje doručka izravno povezano s razvojem pretilosti. 

Sve veći broj ljudi vodi bitku s jakim migrenama. Izostanak doručka smanjuje razinu šećera u krvi što može biti okidač za razvoj napada migrene. 

Doručak definitivno ne bi trebao biti obrok koji jedemo usput i na brzinu. Jednostavni ugljikohidrati dovode do naglog porasta glukoze u krvi, a potom i naglog pada što u konačnici rezultira osjećajem umora. Ovo objašnjava zašto neke osobe koje konzumiraju doručak bogat jednostavnim šećerima znaju komentirati da se nakon njega brzo osjećaju gladno i umorno. 

Kako bi onda trebao izgledati kvalitetan doručak? 

On se temelji na izvoru proteina kao što su jaja i namirnice iz skupine mliječnih proizvoda ili proizvoda od soje. Potom je važno uvrstiti kvalitetne ugljikohidrate i vlakna u vidu cjelovitih žitarica, integralnog kruha, sjemenki, voća ili povrća. Ne zaboraviti i na kvalitetan izvor masnoća – orašasti plodovi, kokosovo ili maslinovo ulje. Dobar obrok će sadržavati sve tri skupine makronutrijenata. Na taj ćete način biti sigurni da ste tijelu osigurali dovoljno hranjivih tvari i stablinu razinu šećera u krvi nakon konzumacije. Ona je iznimno bitna kako bi izbjegli osjećaj umora nakon obroka. 

Kad je doručak u pitanju, osobe se dijele na one koje rado konzumiraju slatku verziju te one koji vole konkretniji slani doručak, stoga donosim dva brza recepta u obje verzije. 

Primjer slatkog doručka

Slatka kvinoja

Sastojci (1 osoba):

1/2 šalice kuhane kvinoje

1 šalica jogurta

1 šaka malina i 1 šaka borovnica

10 g badema

1 žličica meda

kokos u listićima (po želji)

cimet (po želji)

Priprema:

Večer prije skuhati kvinoju prema uputama navedenim na pakiranju.

Kuhanu kvinoju preliti jogurtom i medom, a potom poslagati maline, borovnice, bademe, kokos u listićima te sve zajedno posutim cimetom po želji.

Brza zobena palačinka

Sastojci (1 osoba):

2 jaja

3 žlice zobenih pahuljica

1 velika žlica posnog sira

2 žličice namaza od slanutka

cherry rajčice

rikola (po želji)

maslinovo ulje (po želji)

sol (po želji)

Priprema

U tanjuru pjenjačom lagano umutiti jaja, a potom dodati zobene pahuljice, svježi sir i sol. Zagrijati ulje na tavi i izliti dobivenu smjesu na tavu. Nakon što se palačinka zapekla s jedene strane, okrenuti je na drugu, a potom poklopljenu peći još pet minuta. Zobena palačinka nalikovat će na malo deblju palačinku. Premazati namazom od slanutka, prekriti je sjeckanim cherry rajčicama, listovima rikole i posuti s par kapi maslinovog ulja te poslužiti.