Djeca su u današnje digitalno doba uronjena u svijet informacija i različitih medijskih sadržaja koji vrlo lako postaju dijelom njihove svakodnevice. Ipak, zbog velike količine informacija, često se suočavaju s izazovima provjere i procjene točnosti i kvalitete svake informacije i sadržaja kojim su izloženi. Upravo je to jedan od glavnih razloga za poticanje i osnaživanje vještina digitalnih pismenosti, posebice kada je riječ o kritičkom vrednovanju i izgradnji kritičkog mišljenja kod djece.
Obrazovanje djece o dezinformacijama štiti djecu od neželjenih posljedica izloženosti netočnim, lažnim ili obmanjujućim informacijama, ali ih i osnažuje u kritičkom pogledu na informacije s kojima se susreću.
Cjelovit i sveobuhvatan pristup obrazovanju djece u području dezinformacija nude digitalne pismenosti te njihovo uključivanje u obrazovne sustave postaje imperativom digitalnoga doba. Počevši već od predškolskoga, a onda i osnovnoškolskoga uzrasta, djeca uz digitalne pismenosti mogu usvojiti i razvijati vještine potrebne za kritičko vrednovanje informacija i sadržaja s kojima se susreću posredstvom medija, osobito u području interneta i društvenih mreža i platformi. Budući da koncept digitalne pismenosti obuhvaća niz vještina poput primjerice provjere izvora informacija, provjeru sadržaja informacija te razumijevanje posljedica dijeljenja digitalnih dezinformacija, djeca već od predškolske dobi imaju priliku biti aktivno uključeni i informirani primatelji medijskih sadržaja, posebice u svijetu digitalnih medija.
Vještina kritičkoga mišljenja ključna je za odgoj i obrazovanje djece u digitalno doba, stoga se unutar osnovnoškolskih aktivnosti preporučuje uključivanje dodatnih nastavnih jedinica posvećenih različitim vježbama kritičkoga vrednovanja koje bi poticale učenike na provjeru i preispitivanje točnosti i vjerodostojnosti izvora informacije, pretragu različitih izvora informacija i učenje o važnosti objektivnosti informacija i sadržaja. Ranijim usvajanjem navike kritičkoga promišljanja i vrednovanja informacija, djeca su tijekom odrastanja osnaženija i sigurnija u sadržaje koje biraju, a potom i dijele putem digitalnih medija.
Za razvijanje ove vještine, korisne su i interaktivne radionice koje bi djeci pružile praktično iskustvo u razlikovanju točnih od netočnih informacija te pouzdanih i nepouzdanih izvora informacija. Stjecanje praktičnoga iskustva kroz vježbe provjere činjenica znatno osnažuje i potiče djecu na kritičko mišljenje te dugoročno potiče i promiče odgovorno ponašanje u svijetu digitalnih medija i osvještava važnost osobne odgovornosti svakog korisnika. Glavni cilj ovakvoga sveobuhvatnog pristupa jest i promicanje aktivnoga i odgovornoga digitalnog građanstva. Uz uključivanje digitalnih pismenosti u obrazovne sustave, snažna potpora jest i obitelj te međusobna suradnja roditelja ili skrbnika s odgojno-obrazovnim djelatnicima s ciljem zaštite djeci i promicanja njihove dobrobiti koja se u cijelosti može postići kroz holistički pristup temi digitalnih dezinformacija i dječjega odrastanja.
Odgoj i obrazovanje djece o digitalnih dezinformacijama, posebice kroz vještinu kritičkoga mišljenja, neizostavni je dio procesa osnaživanja odgovornih i informiranih građana. Uključivanje digitalnih pismenosti u odgoj i obrazovanje djece te suradnja svih dionika u tom procesu jedno je od kvalitetnih i dugoročno održivih rješenja za generacije uronjene u digitalni krajolik.
***
Rubriku Glas istine u sklopu projekta KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom “Glas istine – Vox Veritatis” želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.