U promišljanju o temi ovogodišnje poruke za Dan medija, Papa ističe kako razvoj sustavâ takozvane ‘umjetne inteligencije’ bitno mijenja informacije i komunikaciju, a preko njih i neke temelje građanskog suživota. “To je promjena koja uključuje sve, a ne samo profesionalce. Ubrzano širenje čudesnih izuma, čije je funkcioniranje i potencijal većini nas nedokučivo, pobuđuje čuđenje koje se kreće između entuzijazma i dezorijentiranosti i neizbježno pred nas stavlja temeljna pitanja: što je čovjek, koja je njegova specifičnost i kakva će biti budućnost ove naše vrste, zvane homo sapiens u eri umjetne inteligencije? Kako možemo ostati u potpunosti ljudi i usmjeriti kulturnu promjenu, koja je u tijeku, prema dobru?”, pita se u svojoj Poruci Sveti Otac.

Srce je ključ…

Papa ponajprije polazi od promišljanja o ljudskom srcu. “Ovisno o tome prema čemu mu je srce usmjereno, sve u čovjekovim rukama postaje prilika ili opasnost. Sustavi umjetne inteligencije mogu pridonijeti procesu oslobađanja od neznanja i olakšati razmjenu informacija između različitih naroda i generacija. Primjerice, mogu učiniti dostupnim i razumljivim golemu i bogatu riznicu znanja napisanog u prošlim razdobljima ili pomoći ljudima komunicirati na njima nepoznatim jezicima. No, istodobno, mogu biti instrumenti ‘kognitivnog onečišćenja’, preoblikovanja stvarnosti pomoću narativâ koji su djelomice ili potpuno lažni, a ipak se u njih vjeruje – i dijeli ih se – kao da su istiniti”, upozorava Papa.

Sustavi umjetne inteligencije mogu pridonijeti procesu oslobađanja od neznanja i olakšati razmjenu informacija između različitih naroda i generacija, ali mogu biti i instrumenti ‘kognitivnog onečišćenja’.

Već smo se u prvom valu umjetne inteligencije, onom društvenih medija, uvjerili u njezinu ambivalentnost, izravno se i iz prve ruke osvjedočivši u njezine mogućnosti, ali i rizike i patologije. Druga razina generativne umjetne inteligencije predstavlja neosporan kvalitativni skok. Stoga je važno imati mogućnost shvaćanja, razumijevanja i reguliranja alatâ koji bi u pogrešnim rukama mogli otvoriti negativne scenarije.

Kao i svaki drugi plod čovjekova uma i ruku, algoritmi nisu neutralni. Zato je potrebno djelovati preventivno, predlažući modele etičke regulacije kako bi se zaustavile štetne i diskriminatorne, društveno nepravedne implikacije sustavâ umjetne inteligencije i kako bismo se suprotstavili njihovoj uporabi u srozavanju pluralizma, polarizaciji javnog mnijenja ili izgradnji jednoumlja.

Kao i svaki drugi plod čovjekova uma i ruku, algoritmi nisu neutralni.

…a čovjek subjekt istinske komunikacije

“Korištenje umjetne inteligencije moći će dati pozitivan doprinos na području komuniciranja samo ako se njime ne bude poništavalo već, naprotiv, podupiralo ulogu novinarstva na tom području; ako bude unaprjeđivalo profesionalnost u komunikaciji, čineći svakog komunikatora odgovornim; ako bude svakom ljudskom biću vratilo ulogu subjekta same komunikacije”, piše Papa u svojoj poruci te zaključuje:

Na čovjeku je odluka hoće li postati hrana za algoritme ili će sam hraniti svoje srce slobodom bez koje ne može rasti u mudrosti.

“Ta mudrost sazrijeva vremenom i prihvaćanjem ranjivosti. Raste u savezu među naraštajima, između onih koji pamte prošlost i onih koji imaju viziju budućnosti. Samo zajednički i složno raste sposobnost razlučivanja, budnog praćenja, sposobnosti vidjeti stvari počevši od njihovog završetka. Kako ne bismo izgubili svoju ljudskost, tražimo Mudrost koja će nam pomoći sustave umjetne inteligencije dovesti na razinu potpuno ljudske komunikacije”, zaključuje se u Papinoj poruci koja je u cijelosti dostupna na stranicama IKA-e.