Prvi Kursiljo u Hrvatskoj održan je od 28. do 31. kolovoza 1974. godine u Taboru. Od tog je trena prošlo gotovo 50 godina!
Kursiljo je nastao u okviru pripreme velikog hodočašća mladih u španjolsko svetište, Santiago de Compostella, u vremenu od 1943. do 1948. godine. Za to je hodočašće vodstvo Katoličke akcije napravilo plan za intenzivnu duhovnu obnovu koja se održavala u obliku „Malih tečajeva za hodočasnike“, koje su u župama vodili predstavnici Katoličke mladeži pod vodstvom članova Biskupijskih vijeća, objašnjeno je na njihovoj službenoj stranici.
U nastajanju Kursilja, prepoznaje se nadahnuće Duha Svetoga, koje je prihvatila i dijelila grupa osoba, među kojima su laik Eduardo Bonin, svećenik Sebastian Gayá i tadašnji biskup Mallorce mons. Juan Hervas. Sjeme koje je posijao Duh Sveti isklijalo je u nešto novo. Iz Mallorce se pokret širi cijelom Španjolskom, a prvi Kursiljo održan izvan Španjolske bio je 1953. godine u Kolumbiji.
Svjetsko tajništvo Kursilja (OMCC) zatražilo je kanonsko priznanje, a Papinsko vijeće za laike ga je odobrilo 2004. godine. U rujnu 2014., Papinsko vijeće za laike je odobrilo statute OMCC-a.
50 godina djelovanja Kursilja u Hrvatskoj
Kursilju je uoči 50. godišnjice odobren statut od strane Zagrebačke nadbiskupije, to znači da je Kursiljo službeno uvršten u pastoral nadbiskupije i da ima svoju pravnu osobnost. Kroz 50 godina djelovanja u Hrvatskoj Kursiljo ostavlja neizbrisivi trag u pastoralnom djelovanju i evangelizaciji odraslih i mladih.
Brojke koje zadivljuju, preko 3500 ljudi je prošlo tečaj Kursilja samo u prošloj godini. Tu su uključeni krizmanici, mladi, bračni parovi, cijele obitelji, umirovljenici, hrvatski branitelji i osobe s invaliditetom. Kursiljo nudi jedno novo iskustvo vjere. Kursiljo ne prenosi vjeru poučavanjem i katehezama o vjerskim istinama, već prenošenjem iskustva življenja vjere koja ne prenose samo teolozi, već i laici koji se za svoje teme pripremaju. To su teme o bitnom, teme koje čovjeka dodiruju u njegovoj stvarnosti, u njegovim životnim pitanjima.
Kursiljo omogućuje promjenu načina gledanja na stvarnost, omogućuje otvaranje čovjeka kroz iskrenost. Iskrenost polaznicima tečaja omogućava da budu otvoreni I pomaže da iznesu što ih opterećuje i da se usude priznati svoje probleme I slabosti. To priznanje oslobađa čovjeka. Sve se to na tečaju Kursilja događa unutar male skupine koja pruža iskustvo prihvaćenosti na temelju čega se stvara iskreno zajedništvo.
Cilj Kursilja je da nakon tečaja u župi ostane prijateljska zajednica (obiteljska, molitvena, liturgijska) u kojoj čovjek nastavlja dijeliti i živjeti rast u vjeri, kroz međusobnu pomoć i suživot. Fenomen Kursilja je da ih već pedesetu godinu ljudi prate molitvom. Na svakom tečaju znaju tko i koji sat za nnjih moli, 24 sata. To ljude zadivi, nevjerojatno je otkriće da se molitelji nisu umorili.
Slavljeničku 50 godinu djelovanja Kursiljo provodi u zahvaljivanju Gospodinu i pripremi monografije. Uskoro izlazi novo izdanje Kursiljo molitvenika “Na putu k Bogu”, a vrhunac biti će dvodnevna Ultreja u rujnu u Taboru, gdje je sve i počelo sad već davne 1974.god.
Obnova društva obnovom pojedinca
Cilj Malog tečaja jest duhovno obnoviti društvo obnovom njegovih pojedinaca. Na osobnoj razini Mali tečaj želi posvijestiti svakom kršćaninu dostojanstvo njegova poziva kojeg je primio krštenjem. Na društvenoj razini Mali tečaj želi potaknuti kršćanina pojedinca na skladniji život u zajednici te u njemu probuditi svijest da je pozvan živjeti u svijetu kojeg treba ustrajno produhovljavati, donošenjem evanđeoskog duha u sva područja života: ekonomije, politike, morala, medija, socijalnih struktura, odgoja i obrazovanja, kulture i dr.
Kursiljo je nastao u okviru pripreme velikog hodočašća mladih u španjolsko svetište, Santiago de Compostella, u vremenu od 1943. do 1948. godine.
Na početku djelovanja, tečajevi za muškarce i žene su bili odvojeni, ali nakon nekoliko krenulo se i s održavanjem zajedničkih tečajeva. Iako je Hrvatska bila pod komunističkim režimom, koji je zabranio većinu katoličkih pokreta, Kursiljo je, iako je to bilo vrlo teško, nastavio djelovati. Osnivač Kursiljo pokreta u Hrvatskoj, vlč. Andrija Vrane, često se molio blaženom Alojzija Stepincu upravo na tu nakanu.
Svjetsko tajništvo Kursilja (OMCC) zatražilo je kanonsko priznanje, a Papinsko vijeće za laike ga je odobrilo 2004. godine. U rujnu 2014., Papinsko vijeće za laike je odobrilo statute OMCC-a.
Kursiljo tečaj za odrasle koncepiran je tako da se tokom 4 dana, od četvrtka do nedjelje, sudionici okupljaju na jednom mjestu, gdje slušaju svjedočanstva suradnika – laika i svećenika. Nakon svakog svjedočanstva slijedi razgovor o temi u manjim skupinama (5 – 8 sudionika). Svaka skupina ima svojeg animatora koji potiče i usmjerava skupinu te se svakom sudioniku pruža mogućnost izražavanja svojeg mišljenja i postavljanja pitanja.
Za vrijeme predaha sudionicima na raspolaganju stoje svećenici, otvorena je mogućnost ispovijedi i osobnih razgovora. Svakodnevno se moli (zajedničke i pojedinačne molitve), često koristeći kursiljistički molitvenik Na putu k Bogu s kojim se uči kako moliti. Osobito su snažna slavljenja liturgije i Pokorničkog bogoslužja s tumačenjem simbola i uvođenjem u pojedine dijelove Otajstva. Važan čimbenik je i ozračje na Tečaju koje stvara spontano druženje, pjesma, šale, zajedničko blagovanje te kava i kolači za koje se pobrinu župljani, bivši polaznici Tečaja. Dok traje Mali tečaj, bivši polaznici i mnogi samostani mole za milosni uspjeh tečaja te šalju pisma podrške.
Iako je Hrvatska bila pod komunističkim režimom, koji je zabranio većinu katoličkih pokreta, Kursiljo je, iako je to bilo vrlo teško, nastavio djelovati.
Tijekom godina, bilo je sve više obitelji koje su sudjelovale u radu Kursilja i mnogo djece koja su odrasla u obitelji Kursiljo. Prije više od 10 godina, počeli su provoditi zajednička ljetovanja na Krapanju, malom otoku na Jadranu. S vremenom je sve više ljudi saznalo je za Krapanj i ovakvoj vrsti duhovnog odmora, pa je Kursiljo pokret u Hrvatskoj započeo s organiziranjem Kursiljo tečajeva na otoku Krapnju, za različite dobne skupine – obitelji, srednjoškolce, studente, radničku mladež i branitelje.
Kursiljo tečaj za odrasle koncepiran je tako da se tokom 4 dana, od četvrtka do nedjelje, sudionici okupljaju na jednom mjestu, gdje slušaju svjedočanstva suradnika – laika i svećenika.
Ti su tjedni organizirani kao Kursiljo tečajevi, sa svjedočenjima i svim Kursiljo temama, grupnim radom i svakodnevnom Euharistijom, gdje je jedina razlika u trajanju samog tečaja sedam dana, a ne četiri kako je to u orginalu. Zbog toga sudionici imaju više vremena međusobno se upoznati i razgovarati, ali i raditi zajedno.
Tečaj za krizmanike
Mladi koji su sami prošli Kursiljo tečaj na Krapnju, željeli su se uključiti u Kursiljo pokret i mlađima prenositi ono što su sami primili. Tako je nastao Kursiljo tečaj za krizmanike. U Hrvatskoj djeca primaju sakrament prve pričesti u dobi od devet godina, a sakrament potvrde u većini gradova u dobi od 14 godina. Iako je Hrvatska katolička zemlja (s više od 80% katolika), veliki broj djece, mladih i odraslih prestaje odlaziti u Crkvu nakon sakramenta potvrde. Kako bi pokazali mladima da i za njih postoji mjesto u Crkvi i u njihovim župama, 2007. godine Kursiljo pokret u Hrvatskoj započeo je organizirati Kursiljo tečajeve za krizmanike.
Krizmanički tečajevi su organizirani na sličan način kao i Kursiljo tečajevi za odrasle, ali prilagođeni dobi krizmanika. Tečejeve vode mladi animatori (srednjoškolci, studenti i mladi) koji su najprije sami prošli Kursiljo tečaj (najčešće na Krapanju), oduševili se onim što su primili, a nakon toga su sudjelovali na formacijama (u jednoj godini se obično organiziraju 4 formacije za sve animatore).
Mladi koji su sami prošli Kursiljo tečaj na Krapnju, željeli su se uključiti u Kursiljo pokret i mlađima prenositi ono što su sami primili. Tako je nastao Kursiljo tečaj za krizmanike.
Nakon formacija, mladi animatori, koji obično imaju između 17 i 30 godina, sudjeluju u krizmaničkim tečajevima. U Hrvatskoj ovakav način rada s krizmanicima donosi mnoge plodove i zato su župnici počeli pozivati Kursiljo u svoje župe, kako bi održali Kursiljo tečajeve za njihove krizmanike. Posljednjeg dana tečaja (u nedjelju) njihove roditelje poziva se na zajedničku svetu Misu, nakon koje im se predstavlja Kursiljo. Uz animatore, nekoliko krizmanika govori svoje dojmove pred roditeljima.
U svojim svjedočanstvima, animatori spominju teme bliske krizmanicima. Na primjer, u temama „Traganje za vrijednošću“ i „Kršćanski život je drugačiji“ među ostalim, govori se o odnosima. Kursiljo tečajevi za krizmanike imaju mnogo pjesama i igara, a uz to je stalno prisutna i molitva. Plod tečajeva je osjećaj zajedništva i povezanosti i to je ono što privlači mlade ljude Crkvi i Kursilju. Mnogi krizmanici u svojim srcima osjete želju da se ovakav vikend može nastaviti, pa za vrijeme ljeta odlaze na Krapanj i nakon toga postaju novi animatori, donose nove ideje i radost Kursilju.