Sezona viroza i prehlada je u punom jeku pa vjerujem da su se brojni od vas susreli s preporukom za primjenu probiotika u cilju očuvanja crijevne mikrobiote. S obzirom da se ljudska mikrobiota sastoji od čak trilijun mikroorganizama (samo kao podsjetnik trilijun u sebi sadrži 18 nula) ne možemo zanemariti njenu ulogu u zdravlju organizma. Mikrobiotu čine bakterije, virusi, gljive i paraziti koji većinom prevladavaju u tankom i debelom crijevu. Oni u stanju kad je osoba zdrava međusobno mirno koegzistiraju. 

Ono što je zanimljivo da smo od trenutka rođenja izloženi bakterijama kroz porođajni kanal majke te ta izloženost uvjetuje početne postavke naše mikrobiote, a kasnije se one dodatno moduliraju načinom života i prehrane. Kao što je otisak prsta svake osobe jedinstven tako i našu mikrobiotu možemo razmatrati u tom smislu. Ona dokazano stimulira imunološki sustav, razgrađuje potencijalno toksične spojeve iz hrane te sudjeluje u sintezi nekih vitamina (B i K). Bakterije u debelom crijevu svojim enzimima pomažu pri razgradnji škroba i vlakna pri čemu nastaju kratko lančane masne kiseline koje primjerice imaju bitnu ulogu u prevenciji kroničnih bolesti i regulaciji šećera u krvi. 

Ravnoteža crijevne mikrobiote može biti narušena zbog povišene tjelesne temperature, primjene antibiotika ili drugih lijekova, stresa te negativnih promjena u prehrani. Sve navedeno je zapravo često sastavni dio našeg užurbanog tempa života. Narušavanjem mikrobiote dovodi do povećanja broja loših bakterija, a time i razvoja  bolesti i tegoba. U tom slučaju pametno je posegnuti za probiotikom u obliku dodatka prehrani ili hrane. Probiotici su dobre bakterije izolirane u laboratoriju. Nakon konzumacije oni nastanjuju crijeva te donose benefite za zdravlje kao i prirodno prisutne dobre bakterije. Osim u obliku suplementa namirnice poput jogurta, fermentiranih mliječnih proizvoda i kiselog kupusa također mogu biti izvor dobrih bakterija. Kombucha (šumeći napitak dobiveni fermentacijom čaja pod utjecajem čajne gljive) i tempeh (proizvod od fermentirane soje) su nešto egzotičniji izbori koji nisu tipični za naše podneblje, ali također predstavljaju dobar izvor probiotika. 

Prilikom kupovine probiotika važno je odabrati kvalitetan proizvod koji na deklaraciji ima jasno naveden rod, vrstu i soj mikroorganizma. Bitno je i voditi računa o broju bakterija kroz cijeli rok trajanja, a ne samo u trenutku proizvodnje. 

U slučaju da ste na antibiotskoj terapiji svakako je bitno uključiti i probiotik. Naime, antibiotik djeluje i na tzv. „loše“ bakterije koji su primaran uzrok infekcije, ali ujedno ne razlikuje „dobre“ bakterije prirodno prisutne u crijevima te i njih uništava. Na taj način dolazi do narušavanja ravnoteže crijevne mikrobiote što može rezultirati proljevom i dodatnim narušavanjem imunološkog sustava. Vodite računa da primjenu antibiotika i probiotika razdvojite vremenskim razmakom od barem dva sata. 

Kako bi uočili benefite za zdravlje primjene probiotičkih kultura potrebno je imati kontinuitet od barem mjesec dana. Svakako preporučamo da se o duljini primjene probiotika posavjetujete i s ljekarnikom.

S obzirom da ne postoji čarobna tableta koja donosi super imunitet i zdravlje organizma, tako ni probiotici sami za sebe ne mogu ostvariti svoj puni potencijal Prebiotici su tzv. hrana za probiotike, odnosno riječ je o neprobavljivim vlaknima koji su otporni na želučane enzime te se ne apsorbiraju u tankom crijevu. Kako bi u tijelo unijeli dovoljnu količinu prebiotika važno je unositi dovoljno biljne hrane. Dobri izvori iz hrane su luk, češnjak, poriluk, šparoga i artičoka. Također kupusnjače kelj, kupus, cvjetača i brokula. Rezistentni škrob iz krumpira, srednje zrele banane i aldente kuhane tjestenine također može nahraniti dobre bakterije. 

Crijevna mikrobiota je jedan „mali svemir“ u našem tijelu za kojeg se ulaže puno truda u znanstvena istraživanja. Vjerujem da nas čekaju još mnoga otkrića vezana uz ovo područje, a do tada donosimo savjete za koje smo do danas sigurni da mogu unaprijediti zdravlje organizma putem njegovanja crijevne mikroflore:

• Uvrstite u prehranu kefir i jogurt obogaćen probiotičkim kulturama 
• Sezona je kiselog kupusa pa ga svakako uvrstite u svoj jelovnik bilo u kuhanom obliku ili narezanog na salatu.
• U slučaju da pijete velike količine kave možete ju u potpunosti ili djelomično zamijeniti kombuchom.
• Vodite računa o unosu biljne hrane kako bi osigurali hranu za dobre bakterije.