Govorećima o razlozima dolaska relikvija bl. Stepinca na Sveti Duh, provincijal fra Miljenko je naglasio da su franjevci konventualci počeli graditi crkvu odmah po svom dolasku na Sveti Duh. “A kada je nadbiskup Bauer blagoslovio crkvu, prvu svetu misu u njoj predslavio je upravo tadašnji pomoćni biskup bl. Alojzije Stepinac. Otad zapravo traje ta veza, koja se s vremenom samo pojačavala. Za franjevce konventualce je karakteristično nastojanje ‘biti s Crkvom’, odnosno biti vjerni i poslušni Majci Crkvi. Baš na tome je inzistirao i blaženi Alojzije, koji se nije htio pod nikakvim pritiscima odijeliti od središta Crkve i povezanosti sa Svetim Ocem. Mislim da je ta vjernost Crkvi i zajedništvo bilo aktualno i u ono vrijeme i danas”, dodao je fra Miljenko.

Podsjetio je da je i bivši gvardijan samostana Svetoga Duha duhovni asistent udruge za promicanje obitelji i obiteljskih vrednota koja nosi ime blaženog Stepinca. “Željeli smo da se to ne prekine i ne zaboravi, nego da bude poticaj i našoj provinciji i vjernicima kojima smo poslani, svjedočiti upravo to zajedništvo crkvenosti i vjernosti Evanđelju”, naglasio je fra Miljenko.

Plakat za proslavu

Nadalje, kada je 1946. bila svečano obilježena proslava proglašenja sv. Antuna Padovanskog naučiteljem Crkve, tada je zahvalno i zaključno slavlje u crkvi na Svetom Duhu predslavio upravo nadbiskup Stepinac. Otada crkva sv. Antuna pomalo dobiva konotacije nacionalnog svetišta. Osim toga, znamo da je u isto vrijeme s našim blaženikom osuđeno, i u zatvoru bilo, i više franjevaca konventualaca, njih petorica ili šestorica. Posebno spominjemo da je naš subrat fra Teofil Han bio u istom zatvoru i u isto vrijeme s našim blaženikom. Čak mu je bio i dodijeljen kao poslužitelj kod svete mise. Tom prilikom imali su mogućnosti izmijeniti svoja razmišljanja i brigu za Crkvu te svoju borbu da se ostane i dalje vjeran, o čemu ima puno zapisa s jedne ili druge strane”, podsjeća fra Miljenko.

Osim toga, važna povezanost dogodila se uz sam proces proglašenja blaženim Alojzija Stepinca. Tada je, sada pokojni, fra Celestin Tomić zamoljen za najzahtjevniji i najveći posao te je pročitao i proučio sve blaženikove spise te doista doprinio da proces beatifikacije bude ubrzan i dođe do svog završetka.

“Blaženi Alojzije Stepinac imenovan je zagrebačkim nadbiskupom koadjutorom u svibnju 1934., a krajem rujna iste godine oblači franjevačko odijelo kao trećoredac i ulazi u franjevačku duhovnost, tako da je zaista i najviše Božja providnost dovela do dolaska Stepinčevih relikvija na Sveti Duh”, zaključio je fra Miljenko.

Prijenos misnoga slavlja dočeka relikvija moći ćete pratiti i u programu HKR-a.