U jeku govora o novome pravilniku o provedbi nastave kojim se zabranjuje korištenje mobitela u školi u Argumentima Hrvatskoga katoličkog radija u utorak, 3. listopada, o uporabi i zabrani mobitela u dječjoj dobi kao i o utjecaju ekrana na dječji mozak razgovarali smo s prof. dr. sc. Srećkom Gajovićem s Instituta za istraživanje mozga koji predaje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Kristinom Bambir, majkom petero djece te s prof. Nadom Morić, ravnateljice Gimnazije i ekonomske škola Benedikta Kotruljevića.
Kristina Bambir komentirala je li joj teško djecu odgajati bez mobitela iako ih gotovo svi koriste. “Najmlađe dijete ima pet mjeseci, a najstarije 8 godina. Voljela bih naglasiti da nismo obitelj bez televizije, mobitela i laptopa. Dok smo suprug i ja tek postajali roditelji, čitali o tome da je optimalna izloženost ekranima 20 do 30 minuta dnevno. To je nešto čega se naša obitelj sada drži, iako sada stariji sin povremeno traži igrice”, kazala je.
Bambirovi su u vrijeme korizme odlučili kao svojevrsnu pokoru uskratiti petkom djeci gledanje crtića, što su djeca, tumači sugovornica, odlično prihvatila.
Bit ovisnosti je u tome da koristite sadržaj koji je vrlo jednostavan i repetitivan.
“Dogovorimo se koliko mogu gledati crtiće, oni znaju kada je to. Nekada sami ugase, nekada mi kao roditelji moramo ugasiti, nekada pitaju mogu li gledati još malo pa im dozvolimo, ali najčešće ne”, rekla je Bambir.
Ono što smo htjeli postići jest da kontroliramo sadržaj koji djeca gledaju i vrijeme koje provodimo pred ekranima, naglasila je HKR-ova gošća. “Želimo da djeca nauče da mi gospodarimo ekranima. Ni suprug ni ja ne uključimo TV stihijski, već uvijek odlučimo gledati nešto ciljano”, istaknula je.
Kristina Bambir, Srećko Gajović, Nada Morić i Banimir Gubić
Prof. dr. sc. Gajović istaknuo je kako je odrasloj osobi iznimno teško vladati osobnim vremenom, a djeci još i teže jer je tehnologija namještena tako da čovjeka uvlači u cijeli koloplet zbivanja u virtualnom svijetu.
“Bit ovisnosti je u tome da koristite sadržaj koji je vrlo jednostavan i repetitivan, to jest, oni koje višestruko možete ponavljati i tu ste u velikoj opasnosti”, rekao je prof. dr. sc. Gajović.
Dijete uronjeno u virtualni svijet bez granica teško će s ekranima izaći na kraj.
Kada roditelj nauči vješto vladati ekranom onda neka tehnologiju pruži djetetu, istaknuo je prof. dr. sc. Gajović jer, u protivnom će, dodao je, dijete uronjeno u virtualni svijet bez granica teško će s ekranima izaći na kraj.
Ravnateljica zagrebačke Privatne gimnazije i ekonomske škole Benedikta Kotruljevića Nada Morić istaknula je kako su mobitele u toj srednjoj školi zabranili još prije deset godina.
“U našoj se školi mobiteli odlažu u kutije jer smo vidjeli da mobiteli prilično ometaju nastavi proces. Dodali smo i pravilo da se mobiteli ne koriste ni pod odmorima. Cilj nam je da se djeca druže, da se bave sportom, da uživaju u međusobnoj komunikaciji i prije svega da budu empatični ljudi koji će biti dobri za sebe, svoju obitelj i za širu zajednicu”, naglasila je ravnateljica.
Unatoč tomu što škole pravilnike poput ovog uvode samoinicijativno, Morić smatra da odgovornost za dobrobit i zdravlje djece nije isključivo odgovornost nadležnog Ministarstva.
“Potrebna je obostrana suradnja. Jako je važna inicijativa koja kreće iz škole. Nešto što vidimo mi u školi možda se u Ministarstvu ne može tako sagledati. Moramo svi biti proaktivni”, zaključila je Morić.