“Nek’ poteku pravda i mir” – tim riječima papa Franjo započinje svoju poruku za ovogodišnji Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom svijetu koji je proslavljen 1. rujna.“Nek poteku pravda i mir” ujedno je i geslo ovogodišnjeg Vremena stvorenoga, nadahnuto riječima proroka Amosa (5, 24). Vrijeme stvorenoga započinje 1. rujna, na Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom svijetu, a završava 4. listopada, na blagdan sv. Franje Asiškog. Ta ekumenska inicijativa ujedinjuje kršćane diljem svijeta u molitvi i djelovanju za očuvanje zajedničkog doma, planeta Zemlje.

Bog želi da vlada pravda, da svaki pojedinac nastoji biti pravedan u svakoj prilici, da se uvijek trudi živjeti u skladu s njegovim zakonima i tako omogući da život procvjeta u svoj svojoj punini.

Jer kada najprije tražimo Božje kraljevstvo, uz ispravan odnos s Bogom, ljudima i prirodom, tada pravda i mir mogu teći, hraneći čovječanstvo i sva stvorenja. Ali mnogima je to uskraćeno. Ekstremni vremenski događaji poput razornih oluja i uragana, poplava, suša ili požara, čija učestalost i jačina rastu zbog klimatskih promjena najviše pogađaju one koji su za njih najmanje odgovorni, one koji mahom žive u najsiromašnijim krajevima svijeta.

Papa nas stoga u svojoj poruci poziva da budemo uz žrtve ekološke i klimatske nepravde i da prekinemo besmisleni rat protiv stvorenog svijeta.

Taj rat se očituje u vidljivim posljedicama koje iza sebe ostavlja gramzivi konzumerizam, poput presušenih rijeka ili onečišćenih izvora pitke vode. “Sestrica voda”,  kako je naziva sveti Franjo Asiški, pretvorena je u “robu podložnu zakonima tržišta” (Laudato si’), iako je nužna za opstanak svih živih bića. Na sve rašireniju nestašicu vode upozoravaju i Ujedinjeni narodi, prema čijem izvještaju oko dvije milijarde ljudi nema pristup sigurnoj pitkoj vodi, dok globalna potrošnja vode u posljednjih 40 godina svake godine raste za oko 1%.

Mjere je potrebno poduzeti – hitno!

Prema Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama (IPCC), još uvijek nije prekasno da se poduzmu potrebne mjere za očuvanje klime, čime prilika za stvaranje održivijeg i pravednijeg svijeta ne bi bila propuštena te nas Papa poziva da se udružimo i poduzmemo hrabre korake kako bi pravda i mir tekli cijelom Zemljom.

Na pitanje kako mi kršćani možemo pridonijeti toj rijeci pravde i mira u ovom Vremenu stvorenoga, Papa predlaže tri dimenzije promjene: promjenu vlastitog srca, svog životnog stila i javnih politika.

Preobrazba srca koje je “ekološko obraćenje” na koje nas je potaknuo sveti Ivan Pavao II. je obnova našeg odnosa sa stvorenim svijetom tako da ga više ne promatramo kao objekt koji treba iskorištavati nego da ga čuvamo kao sveti dar našega Stvoritelja. Cjeloviti pristup okolišu uključuje četiri odnosa: s Bogom, s našom braćom i sestrama, današnjom i budućom, s čitavom prirodom i sa samima sobom.

Druga dimenzija obuhvaća promjenu načina, odnosno, stila života koji, uz pokajanje za svoje ‘ekološke grijehe’ pretpostavlja usvajanje novih navika koje dovode da smanjenja otpada i manje nepotrebne potrošnje te suradnju s Božjim stalnim djelom stvaranja kroz pozitivne odabire kao što su štedljivije korištenje dobara, radosna umjerenost, odvajanje i recikliranje otpada te češći odabir proizvoda i usluga koji su ekološki i društveno odgovorni.

Treća dimenzija odnosi se na promjenu javnih politika koje oblikuju život nas danas, ali i život mladih sutra. Ekonomske politike koje potpomažu bogaćenje nekolicine privilegiranih i ponižavajuće uvjete za mnoge druge znače kraj mira i pravde, upozorava Papa i dodaje da je očito da su bogatije države nagomilale ‘ekološki dug’ (usp. Laudato si’, 51).

Nužnost tranzicije

Na klimatskoj konferenciji Ujedinjenih naroda, koja će krajem 2023. godine biti održana u Dubaiju, svjetski čelnici moraju poslušati znanost i pokrenuti brzu i pravednu tranziciju kako bi se okončala era fosilnih goriva, jer je daljnje nastavljanje istraživanja i širenje infrastrukture za fosilna goriva u suprotnosti s obvezama preuzetim Pariškim sporazumom o obuzdavanju globalnog zatopljenja.

Papa nas poziva da podignemo svoj glas kako bismo stali na kraj toj nepravdi prema siromašnima, ali i prema našoj djeci koja će snositi najgore posljedice klimatskih promjena te da u ovom Vremenu stvorenoga, kao Kristovi sljedbenici, živimo, radimo i molimo da naš zajednički dom ponovno obiluje životom.

Tihana Mojsinović

Tihana Mojsinović je diplomirala na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove (Fakultet filozofije i religijskih znanosti), izvršna je direktorica Zaklade Rhema kao i Udruge za očuvanje planeta „I stvori Bog zemlju“. Od 2008. godine redovito piše o zaštiti okoliša i održivom razvoju u Prilici, mjesečnom magazinu Glasa Koncila. Povjerenica je za ekološka pitanja pri Centru za promicanje socijalnog nauka Crkve.