Tim povodom devedeset je hodočasnika iz Riječke nadbiskupije krenulo u ponedjeljak, 26. lipnja u Rim. Mons. Uzinića na hodočašću prate svećenici Riječke nadbiskupije Mario Gerić, Nikola Uravić, Ivan Seletković, Mato Berišić, Antonio Vučković i Hrvoje Poljak.

“Ovaj palij znak je njegove nadbiskupske i metropolitske službe i ujedno, kao i ovo hodočašće, izražava zajedništvo Riječke Crkve s Rimskom Crkvom, kao što to i palij sam izražava s obzirom na to da ga riječki nadbiskup prima iz ruku rimskog biskupa”, istaknuo je vikar za pastoral Riječke nadbiskupije Mario Gerić.

Foto: Vatican news

Što je palij?

Riječ palij (lat. pallium) označava vuneni ogrtač, to jest, plašt. Iako povijesni kontekst nastanka palija nije sasvim siguran, povijesna znanost veže ga uz antičko vrijeme i Istok kada su ga nosile ugledne osobe kao gornji dio svoje odjeće.

Tijekom 4. stoljeća palij nalazimo i na Zapadu kada pape od istočnih biskupa preuzimaju običaj nošenja palija koji je znak Dobroga Pastira koji na svojim ramenima nosi izgubljenu ovcu; također, kako nam to donosi Biskupski ceremonijal, znak je i metropolitanske vlasti, znak jedinstva i potvrda zajedništva s Apostolskom Stolicom.

Običaj nošenja palija znak je Dobroga Pastira koji na svojim ramenima nosi izgubljenu ovcu.

Osim papa, od 6. stoljeća, počinju ga nositi i drugi biskupi, a u 15. stoljeću poprima današnji oblik. Tako palij možemo opisati kao bijelu vunenu vrpcu ukrašenu crnim križevima koju nadbiskup metropolit nosi ponad misnice, i to samo na području svoje metropolije.

“Zgodno je u ovom kontekstu napomenuti kako se vuna, potrebna za izradu palija, uzima s janjaca koje papa blagoslivlja na spomendan sv. Agneze (Janje), 21. siječnja, a paliji onda blagoslivljaju večer uoči svetkovine sv. Petra i Pavla kako bi ih na sam dan svetkovine metropoliti mogli i primiti”, istaknuo je za Hrvatsku katoličku mrežu liturgičar vlč. mr. sc. Tomislav Hačko.

Vuna, potrebna za izradu palija, uzima s janjaca koje papa blagoslivlja na spomendan sv. Agneze (Janje).

Dva palija za nadbiskupa Kutlešu

Mons. Kutleša prethodno je primio palij 2022., kao splitski nadbiskup metropolit. “Ako bude premješten na drugu metropolitansku stolicu, metropolitu je onda potreban novi palij” (kan. 437 § 3), objasnio je vlč. Hačko. Rijetka je to prigoda, dodao je, “no nešto takvo nije neobično ili nepoznato u Crkvi”.

Nešto takvo nije neobično ili nepoznato u Crkvi.

U kontekstu ovoga kanona još važe i odredbe da je metropolita obvezan u roku od tri mjeseca nakon kanonskog povjeravanja službe zatražiti palij od rimskog prvosvećenika te da se metropolit može služiti palijem u svim crkvama crkvena pokrajine kojoj je na čelu, ali nikako izvan nje, pa ni s pristankom dijecezanskoga biskupa (usp. kan. 437 § 1. i 2.)

Foto: Vatican news