Sudjelovati mogu autori s najviše po pet do sada neobjavljenih pjesama duhovno-refleksivne tematike na kajkavskom narječju, standardnom jeziku ili čakavskom narječju. Radovi moraju biti prepisani strojem u pet istovjetnih primjeraka i označeni istom šifrom. Uz pjesme treba poslati zatvorenu omotnicu u kojoj se nalaze: ime i prezime autora, adresa i šifra kojom su radovi označeni. Također, radove treba poslati u elektronskom obliku na CD-u, DVD-u ili USB sticku. Najuspjeliji radovi, koje će izabrati Stručni ocjenjivački sud, bit će javno izvedeni na završnoj svečanosti 25. Recitala, 28. listopada 2023. godine. Natječaj je otvoren do 31. kolovoza 2023. godine, a pjesme se šalju na adresu organizatora Recitala: RADIO MARIJA BISTRICA, p.p. 30 49 246 MARIJA BISTRICA, s naznakom “Za Recital”.

Radovi upućeni na Natječaj se ne vraćaju, a rezultati Natječaja bit će poznati početkom listopada. Pjesme koje ne udovoljavaju zadanim kriterijima neće biti
uzete u obzir prilikom ocjenjivanja.

Josip Ozimec rođen je 1934. godine u Mariji Bistrici. Bio je nastavnik povijesti i zemljopisa u Osnovnoj školi u Mariji Bistrici. Stihove je počeo pisati kada je kao mladi nastavnik službovao u Istri, u Vodnjanu. U dugim satima samoće, šetajući istarskim predjelima, javila se čežnja za zavičajem i želja da se izrazi pisanom riječju. Kasnije, vrativši se u svoj rodni kraj, u Zagorje u Mariju Bistricu, nastavio je pisati i objavljivati svoje radove u časopisu „Kaj”, u nekoliko manjih zbornika kajkavske poezije i drugdje. Stihovi su mu često bili izvođeni na raznim recitalima, na Danima kajkavske poezije u Zaboku, na manifestaciji Zeleni bregi Zeline… Pjesme su mu uvrštene i u Antologiju suvremene kajkavske lirike. Uz kajkavske, pisao je i stihove na standardnom jeziku. Bio je, ponajprije, zaljubljenik u svoj rodni kraj, u mekane i fine pejzaže rodnog mu Zagorja.

Recital duhovnog pjesništva koji nosi ime bistričkog pjesnika Josipa Ozimca prerastao je u tradicionalnu kulturno-književnu manifestaciju koja se održava krajem listopada, a u njoj sudjeluju autori iz cijele Hrvatske. Obrađuje duhovno-refleksivnu tematiku, njeguje moderni pjesnički izričaj, suživljavanje s Bogom, Marijom, prirodom i bližnjima. Njeguje pjesnički izričaj kojem je u prvom planu unutarnja struktura, bogatstvo slika i misli sa znatnim refleksivnim misaonim nabojem. Objedinjuje pjesme u trima književnojezičnim kategorijama: kajkavskoj, čakavskoj i štokavskoj, u bogatstvu različitosti hrvatskoga trojezičnoga bića. Recital je natjecateljskog karaktera te se sukladno tome dodjeljuju po tri nagrade za svaki jezični izričaj, a odabrane pjesme za interpretiranje na završnoj svečanosti ocjenjuje i publika. Svaki recital prati i tiskani zbornik pod nazivom „Došel bum v Bistricu” u koji ulaze pjesme odabrane od strane Stručnog ocjenjivačkog suda. Održani su i okrugli stolovi o duhovno-refleksivnoj tematici, a u sklopu manifestacije održavaju se i prigodne etnografske izložbe (Očuvane starine bistričkog kraja, Tradicionalni bistrički suveniri i sl.). Sama večer recitala odvija se krajem listopada, pred nedjelju Zahvalnicu, kada u Mariji Bistrici službeno završava sezona hodočašća.

„Svetište Majke Božje Bistričke sadrži u sebi religioznu dušu hrvatskog čovjeka. Ono je ozračje, pribježište, čežnja i vapaj, suza tihog bola i pjesme radosnice. Ponuda je utjehe i nade hrvatskom romaru, putniku i hodočasniku, zagovorna luka spasa u životnim nevoljama. Nesumnjiv je i trajan izvor kreacije duha i intelekta, srca i osjećaja. Smješteno u samom srcu kajkavskog izričaja hrvatskog jezika, ovo je Svetište postalo prikladno i nepresušno nadahnuće za njegovanje pjesničkog izričaja kako religioznog bogatstva u štovanju Djevice Marije, tako i za raskošno njegovanje kajkavske jezične baštine hrvatskoga jezika”, navedeno je mrežnim stranicama Recitala.