Povod emisiji je interdisciplinarni i interkonfesionalni simpozij s međunarodnim sudjelovanjem “Religije i ekologija: kako sačuvati zajednički dom” koji će 3. lipnja 2023. biti održan na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti.

Zato je prof. dr. Mijo Nikić s Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove u Zagrebu upozorio na zamku koja priječi ispravno razumijevanje ove teme: “Napast New agea jest u tome što zapostavlja čovjeka, a na prvo mjesto stavlja zemlju ili okoliš i tu treba biti oprezan. Međutim, i sve religije trebaju biti svjesne da je naš planet toliko ugrožen da nije čudno da se pojavljuju i takva razmišljanja – da se zemlja i planet na kojemu živimo počne čak obožavati.”

Pater Nikić zato je spomenuo ispravan odnos prema ekologiji: “Važna je briga za naš zajednički dom, jer to je jedini dom koji imamo u ovom životu i trebamo ga čuvati i i usavršavati koliko možemo. Naša zemlja je, kako joj je sveti Franjo Asiški naziva ‘sestrica zemlja’, a tu sintagmu upotrebljava i papa Franjo u svojoj enciklici ‘Laudato si’.”

Dobro je razvijati ne samo brigu, nego baš ljubav prema zemlji od koje živimo.

Psihijatar s Medicinskog fakulteta u Zagrebu akademik Miro Jakovljević naglasio je da je važno shvatiti da je život složen sustav u kojem postoji priroda, ali postoji i čovjek: “Problem je što je narušen odnos između čovjeka i prirode. Jedan od ključnih pojmova je biofilija – ljubav prema životu. Život je nešto jedinstveno, a čovjek je značajno ugrozio prirodu i obit će mu se o glavu ako ne shvati da je i on sam dio prirode. Zato je iznimno važno shvatiti da svi visimo na jednom užetu iznad provalije. Zato nam je jako važan balans i harmonija, da ne bismo pali u provaliju. Čovjek je ozbiljno narušio odnose u prirodi, čime ugrožava sam sebe.”

Prof. dr. Mijo Nikić, prof. dr. Miro Jakovljević, dr. sc. Krešo Pandžić i Tanja Maleš

Pročelnik Sekcije za klimu HAZU doc. dr. Krešo Pandžić dodao je da klima pokazuje stanje klimatskog sustava: “Atmosfera, hidrosfera, kopno i biosfera čine živi svijet. Svi su oni pod zajedničkim globalnim utjecajem, jer ne može se zaustaviti strujanje atmosfere preko granica. To je ono što je papa Franjo htio naglasiti kao globalnu temu.

Svaka aktivnost na pojedinom mjestu utječe na cijelu zemaljsku kuglu.

Sve je bilo dobro dok se okoliš nije toliko narušio industrijskim razvojem. Ugrožava se zdravlje ispuštanjem raznih kemijskih sastojaka, a utjecaj na atmosferu postiže se sagorijevanjem fosilnih goriva i to je problem. Zagrijavanje je počelo prije 100 godina i došli smo do toga da je temperatura na Zemlji već porasla za oko 1,2 stupnja Celzijusa. To dovodi do ekstremnih vremenskih prilika, a svi smo svjedoci suša, poplava, toplinskih valova i šumskih požara.”

Pater Nikić dodao je da Papa daje primjer, odaziva se na skupove širom svijeta, napisao je encikliku “Laudato si'” te istaknuo da smo svi pozvani biti odgovorniji, a akademik Jakovljević zaključno je naglasio važnost mentalnog zdravlja, kao i onoga što čini svaki pojedinac.