Govoreći o ulaznim procesijama, gesti koju svećenik čini na samom početku, to se sve događa uz prisustvo pjevanja ulazne pjesme. Zašto se pjeva?

“Ulazne pjesme nas uvode u samo slavlje toga dana. Ako se ne može pjevati pjesma koja je predviđena u Rimskom misalu, potrebno je pronaći neku sličnu pjesmu. Bitno je da nas ta pjesma uvede u slavlje koje se toga dana slavi. Pjesma stvara zajedništvo i kako kaže p. Jeremy ona je jedan “veliki misterij”. Ulazna pjesma treba imati neki smisao, npr. na svetkovinu Krista Kralja ne može se pjevati pjesma “Majka Božja Bistrička”. Kada se pjeva Ti kralj si vjekova, čovjek tu pjesmu može povezati sa slavljem blagdana koji se taj dan slavi, npr. danas je svetkovina Krista Kralja.  Zato je ulazna pjesma vrlo bitna i bitno je da ju svi ljudi znaju pjevati. Dakle da i zajednica sudjeluje u toj pjesmi, da svi jednoglasno pjevaju jer tu se očituje zajedništvo zbog kojeg su ljudi okupljeni na misi”, kazao je vlč. Hačko.

“Misa nije naš čin, nego božanski čin. Samim time izbor pjesme ne bira se po kriterijima zborovođe ili orguljaša. Na misi se ne predstavljaju talenti zbora, niti se mi predstavljamo zajednici niti svećenik predstavlja sebe. Misa je božanski događaj i svaki onaj koji vodi treba imati na umu da zajednicu priprema za nedjeljnu liturgiju i da smo svi uronjeni u jedan veliki misterij”, rekao je.

Značenje znaka križa na početku mise?

“Tim znakom izražavamo središnji događaj kršćanske vjere, a snagu toga događaja uskoro ćemo i osjetiti na našim tijelima. Kada uradimo znak križa, odnosno činimo gestu, izgovaramo riječi koji sažimaju sve ono što će se dogoditi. Prisjećamo se već na ulazu u crkvu svoga krštenja kada smo blagoslovljeni vodom i uronjeni u Gospodinovo ime. Kršteni smo u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i u to ime slavimo cijelu svetu misu. Misu ne slavimo u svoje ime ili ime zajednice kako je već spomenuto. Nego smo otkupljeni u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i na kraju cijela zajednica završava poklikom “Amen”, što znači slažem se i radostan sam zbog te veličanstvene istine da sam otkupljen u ime Oca i Sina i Duha Svetoga, odnosno u ime samoga Gospodina”, rekao je vlč. Hačko.

Postoji li propisani način pozdrava svećenika na početku mise nakon znaka križa, jer u praksi možemo čuti “Mir vama” i “Gospodin s vama” i “Milost Gospodina našega Isusa Krista, ljubav Boga i zajedništvo Duha Svetoga sa svima vama”, kako se to određuje?

“Tri su načina predviđena pozdrava za svećenika i jedan za biskupa. To je “Mir vama” i tim pozdravom očituje se na početku svete mise otajstvo crkve i svećenik još jednom napominje da je sada Gospodin nazočan među nama. Nismo došli na neki društveni događaj, nego je Gospodin s nama. Svaki taj pozdrav koji upućuje svećenik je iz Svetog Pisma”, naglašava vlč. Hačko.

Dodaje: “Zanimljivo je napomenuti da se svaki pozdrav može prilagoditi s obzirom na određeno slavlje. Tako recimo sprovodno slavlje predviđa jedan sasvim drukčiji pozdrav. Pozdrav koji odražava vjeru, utjehu i ljubav, ono što zapravo čovjek vjeruje, čemu se nada. Svećenikov pozdrav može se prilagoditi, ali je važno da se očituje da je Gospodin s nama i da narod može nakon toga odgovoriti: “I s Duhom tvojim”, kazao je vlč. Hačko.

Govoreći o pozdravu na pitanje zašto narod odgovara “I s Duhom tvojim “vlč. Hačko kaže: “Kao što i p. Jeremy piše u svojim knjizi, ovdje nije riječ o nekakvom ljubaznom pozdravu na početku svete mise. Svećenik s tim pozdravom me govori kao npr. Dobar dan ili Hvaljen Isus i Marija ili dobro jutro ili dobra večer. Pozdrav koji izgovara svećenik je apostolski, odnosno tim pozdravom se prisjećamo da vjeru koju živimo i sveta misa dolaze od apostola. Jer s tim pozdravom osjećamo i svoje zajedništvo s njima i sa svecima koji su kroz vjernost koja je trajala generacijama tu postapostolsku vjeru prenijeli sve do naših dana. Opet vidimo i u samom pozdravu da misa nije naš čin, nego onaj božanski”.

“Naš odgovor: ‘I s Duhom tvojim’, možda je neobičan i čudan kao formula i treba objašnjenje. Dakle, tu se ne želi samo reći da svećeniku neka se dogodi i tebi isto, jer ovo znači puno više. Odnosno tu se narod usmjerava prema duhu svećenika, odnosno to jest onaj dublji unutarnji dio njegova bića u kojima je zaređen kako bi usmjeravao svoj narod u ovom svetom činu. Narod kao da sada govori: “budi svećenik sada za nas”, znajući da je samo jedan svećenik, a to je Isus Krist”, rekao je.

“Onaj koji ga sad predstavlja mora biti dobro s njime usklađen kako bi mogao izvršiti svete dužnosti. Baš zato, evo vraćam se na onaj poljubac na početku o kojem smo govorili kada svećenik ljubi oltar, jednostavno rečeno svećenik se sjedinjuje s Isusom Kristom”, zaključuje vlč. Hačko.

Mr. sc. Tomislav Hačko / Foto: Filip Vukina

Vlč. mr. sc. Tomislav Hačko liturgičar je, vicepostulator za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije, te pročelnik Tiskovnog ureda Nadbiskupije.

Emisija “Što se događa u svetoj misi”  emitira se u programu HKR-a nedjeljom u 7:30. Cijelu emisiju možete poslušati ovdje: