Samopoštovanje i samopouzdanje

Govoreći o samopoštovanjem kazala je da je samopoštovanje je skup ideja, osjećaja i misli koje imamo o samima sebi. “Slika o sebi koja podrazumijeva o sebi taj skup ideja zadržava u sebi samopoštovanje i samopouzdanje. U slici o sebi zapravo se pitamo tko sam to ja i što zapravo čini sve neke pododrednice mene kao osobe. Dok se kod samopoštovanja se referiramo na emocionalnu komponentu slike o sebi gdje se zapravo pitamo koliko smo zadovoljni i nezadovoljni sami sa sobom odnosno kad spoznamo na kraju dana tko smo mi. Samopouzdanje se veže uz samopoštovanje. Ukoliko osoba ima visoko samopoštovanje i visoko samopouzdanje onda stvara pozitivnu sliku o sebi što donosi puno više benifita za naše mentalno i fizičko zdravlje, nasuprot kada osoba ima negativno mišljenje o sebi”, rekla je.

Kako se gradi slika o nama samima?

“Od ranog djetinjstva, preko adolescencije i zapravo tijekom cijeloga života. Nekakvi prvi modeli od kojih učimo samopoštovanju i izgradimo sliku o sebi jest na temelju nekakvih prvih reakcija, ponašanja i izgovorenih riječi od strane naših najbližih to su naši roditelji, skrbnici, a poslije odgajatelji u vrtićima i školama. Koji nam daju pozitivne ili negativne povratne reakcije o nama na temelju kojih mi stvaramo subjektivni doživljaj samoga sebi. Taj naš subjektivni doživljaj se može razlikovati od objektivnih doživljaja. Samopoštovanje se može definirati kao omjer uspješnosti i očekivanja. Ukoliko osoba radi neke nerealne ciljeve ili postavlja nekakve nedostižne ciljeve s obzirom na sposobnosti koje ima i onda će doći do razočaranje u samoga sebe što će rezultirati niskim samopouzdanjem. Ali i vršnjaci su nam referentna točka s kojom se uspoređujemo. Slika o sebi je dugoročan pojam na kojem možemo raditi u odrasloj dobi i moramo biti svjesni tko sam ja, upoznati sve svoje vrijednost, upoznati svoje vrline i mane i samim spoznavanjem sebe možemo krenuti dalje. Ukoliko se ne poznajemo nećemo znati što je to na čemu trebamo poraditi. Ako nismo sami sa sobom u miru ili ne znamo kako dalje krenuti i onda ne možemo niti dati sebe u potpunosti nekome drugome i s nekim drugim graditi neke zdrave odnose, ako sami sebe nismo upoznali i ne znamo tko smo mi, kako ćemo znati tko je druga osoba”.

Ako nismo sami sa sobom u miru ili ne znamo kako dalje krenuti.

Osobe koje imaju visoko samopoštovanje o sebi koje znaju svoje vrijednosti, mane i vrline i tko su, lakše izlaze iz odnosa koji nisu dobri za njih i idu dalje.

Naglasila je kako osoba sama sebi mora naglasiti sve negativne misli koje možda doživljava. “Negativne misli koje se iz dana u dan ponavljaju osoba počinje smatrati dijelom sebe, da je takva kao osoba i da ne možete izići iz tog negativnog kruga iz toga. Osobe koje imaju visoko samopoštovanje o sebi koje znaju svoje vrijednosti, mane i vrline i tko su, lakše izlaze iz odnosa koji nisu dobri za njih i idu dalje. Oni su prihvaćeni u društvu dok osobe koje imaju nisko samopoštovanje one se osjećaju odbačenima od strane društva. Onda bilo kakav kontakt koji im osoba daje pažnju, prihvaća ih u vlastito društvo one će prigrliti bez obzira što ta pažnja nije zdrava osoba neće izići iz tih odnosa i tako se razvijaju toksični odnosi”, naglasila je.

Dobri temelji za realnu sliku o sebi

“Roditelji ne bi trebali gaziti svoje samopoštovanje i samopouzdanje jer djeca upijaju od njih. Uloga roditelja je u tome što djetetu trebaju pružaju pohvale. Ono što se događa s osobama s niskim samopoštovanjem one nisu naučile kroz djetinjstvo i nisu primale pohvale kroz djetinjstvo i one su stalno usredotočene na negativne strane, vrlo su samokritične, vrlo se usredotočuju na što nije valjalo danas, što nije bilo uredu u toj situaciji. Potrebno je kritizirati ponašanje, a ne osobu kao ličnost. Roditelji imaju veliku ulogu na koji način će se izražavati i pružiti veliku ljubav djetetu.

Osoba ima samopoštovanje neće misliti da je savršena nego će biti svjesna da je vrijedna osoba kao svaka druga osoba u društvu, imam pozitivne i negativne strane, znat će na čemu uvijek treba raditi.

Naglasila je da virtualni svijet može za sobom povući neke negativne posljedice pa i po pitanju slike o sebi. Ako ne kontroliramo sadržaj koji dijete gleda to može utjecati na njegovo samopoštovanje i samopouzdanje.”

A na pitanje koje su posljedice u odnosima koje stvara osoba niskog samo pouzdanja odgovorila je: “Osobe niskog samopoštovanja prvotno misle da nisu vrijedne ljubavi i da ne zaslužuju bolje od onog odnosa u kojem se nalaze. Misle da ne zaslužuju biti  s nekime blizak pa tkogod im pruži pažnju njima će to biti zadovoljavajuće. Ostajat će u nedobrim odnosima iz razloga što se boje samoće pa će nastaviti biti u nečemu što bi zapravo osoba visokog samopoštovanja odrezala. Mi svakodnevno procjenjujemo sebe, svoje odluke, tko sam ja i što želim biti u budućnosti”.

Osobe niskog samopoštovanja prvotno misle da nisu vrijedne ljubavi i da ne zaslužuju bolje od onog odnosa u kojem se nalaze.

Govoreći o osobi koja ima nisko samopouzdanje kazala je kako ju možemo prepoznati po nekim karakteristikama posebno prema tome da ulazi u odnose koji nisu adekvatni ni primjereni. “Ta osoba je željna prihvaćanja i željna ljubavi. Često mi tu osobu vidimo pozitivnije nego ona samu sebe.

Osoba s niskim samopoštovanjem se hvata za neke dobre slamke zanemarujući što se događa i misli da nešto dobro čini za nju. S jedne strane takve osobe s niskim samopoštovanja mogu bit žrtva svakog zlostavljanja”, rekla je Jelena Zadro .

Zdrave veze

“Zdrave veze su one gdje obje strane zadovoljavaju svoje potrebe podjednako na jedan transparentan način gdje mogu iznijeti svoje emocije, zdravo komunicirati, ne znači da neće biti poteškoća, ali to znači da bez obzira sve mogu reći sve i krenuti naprijed. Postoji povjerenje i nemate potrebu povjeravati drugu osobu niti manipulirati. Potrebno je puno kompromisa i poštujete se i na kraju dana prevladava ljubav. Za zdravu vezu potrebno je da i jedna i druga osoba prvo vole sebe, a to vrijedi u svim odnosima od ljubavnih odnosa do prijateljstva. Važno je biti najbolja verzija sebe. Prvo kad spoznamo tko smo moramo se pomiriti s time i tek tada krenuti radi na sebi. Nitko nije savršen.”

Toksične veze

Psihologinja Jelena Zadro kazala je da su toksične veze one u kojima dugoročno ne dolazi do zadovoljenja potreba partnera.” Narušava se slika o sebi jednog ili oba partnera. U sebi sadrže određenu vrstu i manipulacije, povjeravanja temeljnog nepovjerenja i loše komunikacije i svega što razdre zdravi odnos. Ukoliko nemamo dobre temelje veze postavljene na dobre noge onda ne možemo kasnije graditi nešto. Bitno je znati ako danas odlučimo raditi na sebi da ćemo određeno vrijeme doći do dobre slike. Ukoliko nismo zadovoljni trebali bismo poraditi na tome i u konačnici izići iz tog odnosa. Bit svake veze je poštovanje i ljubav i koliko to unutra ne postoji ta veza nije zdrava niti za jednu niti za drugu stranu. Osobe s niskim samopoštovanjem nemaju zdrave granice u tim odnosima”, istaknula je.

“Često se tješimo bit će bolje, promijenit će se ili kad nastupi faza „medenog mjeseca“ ili iluzija da ćemo nekoga promijeniti. Ne možemo nikoga promijeniti nego nas same.

Nekad je vrlo teško skupiti snage i izići iz takvog odnosa i često se u takvom odnosu naše samopoštovanje još više srozava. Nama ljudima je teško započeti nove stvari i nove promjene iako su one ponekad nužne”, zaključila je.