Ekonomija konzumerizma vrti se oko osjećaja nezadovoljstva i oslanja se na naše razmišljanje: “Potrebne su mi ove cipele da bih bio sretan” ili “Kad uspijem sebi kupiti taj auto, bit ću sretan…” No, ako smo sretni i svjesni stvari, ljudi, pojava koje nas ispunjavaju na dnevnoj bazi, nećemo tražiti površnu sreću u novim cipelama ili novom automobilu, pa ćemo stoga biti štedljiviji. Štoviše, štedljivost nije striktno pitanje smanjenja potrošnje kao što se najčešće misli, već je stvar življenja u zahvalnosti.

Biti štedljiv zahtijeva poznavanje samog sebe i samokontrolu

Prvo pitanje koje si trebamo postaviti je: “Želim li biti sretan?”, a drugo, “Kako početi živjeti štedljivo?”

Za početak, moramo ispitati što bismo to trebali promijeniti u sebi kako bismo stekli vrlinu štedljivosti. Biti štedljiv zahtijeva poznavanje samog sebe i samokontrolu. Moramo se zapitati jesmo li voljni prigrliti dosljednost, umjerenost i samosvjesnost? Ako jesmo, znači da smo u stanju posvetiti se promjeni i da možemo započeti mentalno putovanje kroz svaki od prostora i navika našeg svakodnevnog života s ciljem prepoznavanja navika ili materijalnih stvari koje nam kradu mir. Također bismo trebali analizirati i u kojim se područjima našeg života možemo ponašati razboritije. Na primjer, možemo analizirati gdje možemo smanjiti nepotrebnu potrošnju energije (automobil, grijanje, struja), koji su proizvodi svakodnevne upotrebe održiviji, kako možemo učinkovitije reciklirati i jesmo li razumni kada je u pitanju zadovoljenje naših potreba.

Ono najljepše kod vrline štedljivosti jeste aspekt učenja stvarnog vrednovanja stvari

Npr. selidba ili kupovina nove garderobe može biti savršena prilika za razmisliti o našim stvarnim potrebama. U skladu s tim, možemo prodati ili pokloniti ono što nam više ne treba i odreći se materijalnih stvari koje su nama višak, a nekome mogu biti potrebne.

Ono najljepše kod vrline štedljivosti jeste aspekt učenja stvarnog vrednovanja stvari. Naše radnje, odluke i nabavka stvari postaju nešto više od impulzivne reakcije na žudnju za trenutnim zadovoljstvom; prestaju biti nasilna potreba za zadovoljenjem nekog hira ili iluzija popunjavanja emocionalne rupe. Sve dobiva smisao i traži svoj razlog postojanja u svjetlu općeg dobra i odgovorne potrošnje.

Prednosti prakticiranja štedljivosti

Mnogo je prednosti prakticiranja štedljivosti:

• Pomaže nam da upoznamo sebe i omogućuje nam da svjesno upravljamo svojim odlukama; pozitivno utječe na našu afektivnost, ukuse i želje: ukratko, pomaže nam pronaći ravnotežu u korištenju materijalnih stvari i pomaže nam težiti većem dobru.
• Čini nas kreativnijima i manje hirovitima. Štedljivost uvelike razvija našu kreativnost, jer nas poziva da maksimalno iskoristimo sve svoje resurse i otkrijemo njihovu istinsku korisnost; uči nas kako starim stvarima dati novu upotrebnu vrijednost i kako pronaći ljepotu u jednostavnosti.
• Njeguje kvalitetnije ljudske odnose. Ako prakticiramo štedljivost, puno ćemo bolje prepoznati poštovanje i ljubav ljudi oko nas. Štedljivost nas potiče da više živimo u sadašnjosti, sa zahvalnošću, svjesni i povezani sa svom ljepotom koja se nalazi u svakom ljudskom biću.
• Pomaže nam bolje podnositi svakodnevne frustracije. Štedljivost nas emocionalno podučava i tjera da shvatimo kako naše želje ne mogu i ne trebaju uvijek biti zadovoljene.

Vrlo je lako razlikovati sreću ljudi koji imaju unutarnji mir i spokoj, od ljudi čija vanjština nije u skladu s njihovom nutrinom. Zato zapamtimo: sreća ne leži u tome da imamo više stvari ili da su nam sve želje ispunjene, a štedljivost je dobar vodič koji nam pomaže da ne tragamo očajnički i bezuspješno za onim što već svakako imamo u sebi.