Govoreći prvi put u medijima kao predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, splitsko-makarski nadbiskup i apostolski upravitelj porečki i pulski Dražen Kutleša je najprije, u ime svih biskupa, zahvalio dosadašnjem predsjedniku, zadarskom nadbiskupu Želimiru Puljiću.

“Svaki je biskup neovisan i nadležan nad svojom biskupijom”, objasnio je mons. Kutleša, ističući važnost koordinacije i suglasja. “Uloga predsjednika HBK – tijelu koji predstavlja prostor za dijalog između biskupa različitih krajeva – znači da je ‘prvi među jednakima’, odnosno da nema razlike među njima, već se uloga najprije sastoji u koordinaciji, funkcioniranju generalnog tajništva i svega onoga što nosi sa sobom institucija Hrvatske biskupske konferencije. Svaki biskup je teološki i pravno nasljednik apostola te ima potpunu vlast, osim one pridržane Svetom Ocu”, naglasio je mons. Kutleša.

“Potrebna je strpljivost, razumijevanje, otvorenost i svijest da je kolegij biskupa zaista jedan poseban kolegij”, bile su neke od poruka koje je zadarski nadbiskup Želimir Puljić uputio svom nasljedniku. “Mi smo tu zajedno u službi naroda, u službi Crkve i da budemo solidarni i kolegijalni.”

Osvrt na prethodne mandate

Nakon dva mandata, mons. Puljić je kazao kako je zadovoljan time kako se Crkva u Hrvatskoj nosila s brojnim izazovima. “Usprkos brojnim izazovima, počevši od rata, poraća i ostalih stvari koje su se događala tijekom ova tri zadnja desetljeća postojanja Hrvatske biskupske konferencije, mogao bih reći da su hrvatski biskupi zaista bili, rekli bismo u pravom smislu riječi, crkveni ljudi, osjetljivi za probleme ljudi, susretljivi sa svim onim što su svijet ili prilike tražile. Ali osobito osjetljivi na ono što je iz Vatikana dolazilo. Iako su Petrovi nasljednici bili različiti, svi su nošeni duhom da učine sve da donesu svijetu Radosnu vijest”, zaključio je zadarski nadbiskup.

Gledajući na aktualne izazove, nadbiskup Kutleša je kazao kako se novoga predsjednika obično pita što obećava i što će napraviti.

Jedino mogu obećati da ću se truditi i raditi po Božjoj volji i nauku Crkve. A koliko ću u tome uspjeti, to ćemo vidjeti i prepuštamo sve Božjoj providnosti.

“Svatko ima svoje sposobnosti i svoj način djelovanja, ali svatko doprinosi izgradnji Crkve. Upravo je bogatstvo u različitosti, ali je svrha ista – doći u Kraljevstvo nebesko. Kao Crkva, moramo se prvo pobrinuti za to”, naglasio je novi predsjednik HBK mons. Kutleša.

Teme i zaključci zasjedanja

Generalni tajnik HBK dr. sc. Krunoslav Novak iznio je nekoliko zaključaka sa 65. plenarnog zasjedanja. Među ostalim, jedan je novi član Stalnoga vijeća na mjestu dosadašnjeg predsjednika – vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj Jure Bogdan.

“Teme i pitanja odnosila su se na različite pastoralne izazove”, nastavio je vlč. Novak, kao i teme usredotočene na liturgijsku formaciju, a obrađeno je i pismo Desiderio desideravi.

Također se razgovaralo o obilježavanju Bleiburške tragedije u domovini koje će biti održano 13. svibnja iduće godine. Središnji trenutak obilježavanja predviđen je u Maclju.

Izvješćima različitih vijeća, biskupi su upoznati i s radom njihovih članova.

Zajedništvo vjernika i laika je nužno za poslanje Crkve

Ulaskom u eurozonu od 1. siječnja, biskupi su zauzeli stav da za vjernike neće biti nikakvoga dodatnog financijskog opterećenja, s obzirom na određene takse i naknade. Postojeće takse ili naknade samo će biti konvertirane u novu valutu. “Nekih drugih velikih promjena u tom smislu nema što se tiče onoga što se odnosi na vjernike”, rekao je generalni tajnik.

Dotičući se pitanja suradnje klera i laika, mons. Puljić je rekao da je značajno porasla svijest odgovornosti potrebe laičke angažiranosti u Crkvi.

Mons. Kutleša je na tu temu dodao i “kako smo svi na jednom brodu. Moramo biti jedna posada, ako funkcioniramo usklađeno, lađa će ići naprijed (…) U prvom redu treba pošteno i iskreno reći što mislimo jedni drugima, jer jedino tako možemo doći do konkretnih rezultata. Potrebno je imati svijest da smo svi mi ovdje hodočasnici”, zaključio je novi predsjednik HBK.