Demograf dr. sc. Stjepan Šterc s Hrvatskih studija naglasio je da rezultati Popisa nisu nimalo neočekivani, štoviše da čak pokazuju optimistične podatke. Naime, popisani su i oni koji više nisu u Hrvatskoj, ali se nisu službeno odjavili.

Ističući da s Hrvati među demografski najugroženijim narodima na svijetu, dr. Šterc je dodao: “Zabrinjava nas nevjerojatan prirodni pad stanovništva Hrvatske i izuzetno velika starost hrvatske populacije. Ta nisu nam slučajno stručnjaci UN-a poručili da smo među najstarijim populacijama u svijetu i da se nalazimo u demografski najugroženijem području u svijetu.

Ovi podaci su iznenađenje samo za one koji nisu pratili cijelu situaciju.

Pomalo i političari glume iznenađenje, iako smatram da oni sve znaju, ali njihova mirnoća naprosto nas zapanjuje. Svatko racionalan u ovoj zemlji bi se morao zabrinuti nad projekcijama događaja koji nam slijede. Usto, nas u Hrvatskoj zahvatila je takozvana ‘interesna ideologija’ kojoj je nestanak hrvatske populacije zapravo najmanji interes.”

Rezultati Popisa nisu iznenađenje

Teolog i publicist don Anton Šuljić je naglasio da rezultati Popisa nisu iznenađenje. “Brojke su očekivane, iako malo veće, ali nisu nas baš iznenadile. Usto, pad broja katolika zapravo nije veći od sedam, nego otprilike 2,5%. Cijeli Popis je bio pun manjkavosti, a sve religije i sve manjine su brojčano umanjene osim, neznatno, Roma. Odgovorni sve to znaju, ali ne mare”, upozorio je don Šuljić.

U emisiji je zaključeno da još nije prekasno za mjere, ali se mora brzo početi odlučivati u interesu hrvatske populacije, što ne uključuje samo Hrvate.

Sociolog dr. sc. Siniša Zrinščak s Pravnog fakulteta također je spomenuo da nitko ne bi trebao biti zadovoljan navodno malim padom broja katolika: “Podaci nedvojbeno pokazuju da postoji kriza institucionalne crkve i institucionalne religioznosti, pad povjerenja u Crkvu, pad vjerske prakse i pad izjašnjavanja pripadnikom Katoličke Crkve i drugih vjerskih zajednica. Na subjektivnoj razini takvog pada nema.

Tu očito postoji neki problem krize institucija i inače u Hrvatskoj, ne samo Katoličke Crkve.

Rekao bih da je trend općenite kriza institucija i nevjerovanja u institucije. Ali u tom trendu je i Katolička Crkva u nešto manjoj mjeri. Nema toliki pad, jer je puno veće nepovjerenje u Vladu, Sabor i političke stranke nego u Katoličku Crkvu, ali i ovdje se bilježi određeni pad.”

Registar stanovništva

Dr. Šterc ponovno je pozvao na stvaranje Registra stanovništva, s obzirom da je između dva Popisa umrlo 600000 ljudi. “S obzirom na visoko homogenu populaciju, vjersku i etničku, rješenje demografskog pitanja je ključni problem hrvatskoga nacionalnog razvoja”, naglasio je Šterc i upozorio: “Kad se to prihvati, potrebno je na izvršnoj razini postaviti poziciju te problematike sukladno njezinom značenju. Apsolutno ta problematika zaslužuje Strateški ured Vlade kojemu na čelu mora biti potpredsjednik Vlade.

Čim se Ured uspostavi, istoga je trena nužno primijeniti oba revitalizacijska modela – klasičnu populacijsku politiku kroz poticanje rađanja i tzv. selektivnu imigracijsku politiku i s time krenuti odmah!

Da imamo odgovornost prema demografskom nestanku Hrvatske, već bismo imali izvanrednu sjednicu Vlade i Sabora po tom pitanju i bile bi donijete strateške odluke koje se, bez poticaja, neće dogoditi.”

Osmišljavanje suradnje s iseljeništvom

Spominjući demografske modele Irske i Izraela, Šterc je dodao da samo od doznaka hrvatskih iseljenika godišnje možemo uprihoditi barem 20 milijardi eura, što znači da je financijski potencijal za investicije barem tri do četiri puta veći od tog iznosa. A kako je rekao, Registar stanovništva je temelj Popisa stanovništva, pa i sam Popis može biti i do deset puta jeftiniji od prošle godine potrošenih 180 milijuna kuna. Zaključio je da mladi sve manje vjeruju u budućnost Hrvatske, što je zasigurno izravna posljedica političke kontrole, ali i zanemarivanja znanstvenih spoznaja od strane političara.

Između ostaloga, don Anton Šuljić je naglasio: “Pitanje je činimo li mi u Crkvi dovoljno na institucionalnoj razini? Imamo razne pokrete, primjerice Pokret za život, imamo i svećenike koji jako puno rade, primjerice p. Glogovića, vlč. Dragutina Goričanca i druge.

Na institucionalnoj i općecrkvenoj razini u Hrvatskoj mislim da na razini i episkopata i naniže nismo dovoljno ozbiljno shvatili koliko još možemo učiniti.

Konačno, možemo i malo češće prozivati i odgovorne u politici. Čini mi se da smo tu tromi i samozadovoljni svojom pozicijom, a da smo i sami doprinijeli ovom trendu pada broja katolika, čak i iseljavanju.”