Tko su bili 'sveci iz susjedstva' Maje Petranović? Gdje je tražila odgovore kada ih ne bi mogla dobiti u akademskoj teologiji? Koji je svećenik i u kafiće odlazio tražiti mlade u njezinoj rodnoj Požegi te kakva je nova uređivačka politika naše 'kršćanske obiteljske revije' u izdanju Kršćanske sadašnjosti - rekla je u emisiji 'Zašto vjerujem' koja se emitira u petak, 22. ožujka, u 16.15 na Hrvatskome katoličkom radiju.
“Kad bi čovjek teološki govorio, ja vjerujem u Boga zato jer mi je to prvenstveno darovano. Vjera je milost, nezasluženi Božji dar. Taj dar sam primila u svojoj obitelji. Poslije sam kroz razvoj, u susretu s ljudima, to svoje životno iskustvo prihvatila kao temeljno opredjeljenje. Rekla je to gostujući u programu Hrvatskog katoličkog radija Maja Petranović, nova glavna urednica Kane, kršćanske obiteljske revije – od siječnja 2019. – i pomoćnica glavnog urednika izdavačke kuće Kršćanska sadašnjost.
Vjerujem – nastavila je u istome duhu naša kolegica – jer jedino to ima smisla, čak i onda kad je besmisleno, kad se sve čini besmisleno. Dakle, taj smisao je nešto što daje temelj koji nosi i mene i cijeli svijet te daje jedan čvrsti oslonac na koji mogu stajati.
Ali taj sisao nije neki neosobni kršćanski obrazac. Taj smisao je Osoba. On me pozna. I ljubi. To je ono što je bitno. Daje mi nadu i sigurnost. Što nam više treba…
Petranović je za emisiju ‘Zašto vjerujem’ govorila i o novoj uređivačkoj politici Kane. Ponajprije – pojasnila je – da imaju dugu i znakovitu povijest i tradiciju od lipnja 1970. u znakovitom i bremenitom vremenu i ne može se pojmiti i misliti izvan konteksta Kršćanske sadašnjosti.
Kardinal Franjo Šeper je 1968. godine utemeljio Centar za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informaciju, kako se KS na početku zvao. Bio je to prvi zamah koncilske i pokoncilske obnove i misli, a sve zahvaljujući velikim entuzijastima i utemeljiteljima njihove kuće – teolozima svećenicima Vjekoslavu Bajsiću, Tomislavu Janku Šagi-Buniću i Josipu Turčinoviću.
Kana je tada stasala. Imala je veliki značaj i bila je veliko iznenađenje na tadašnjoj siromašnoj medijskoj katoličkoj sceni. Takvih časopisa nije bilo, a zaživjela je kao luksuzno izdanje. Imala je u startu za današnje prilike nakladu od nevjerojatnih 120.00 primjeraka. Paralelno je rastao i Glas Koncila u vrijeme kada je naša zemlja bila izolirana i bila je gladna teološke riječi. Percepcija je bila izvrsna i neočekivana.
„To je vrijeme skoro dijametralno suprotno od ovog našeg u kojem se Kana mora pozicionirati i naći svoje mjesto, ali ja iskreno vjerujem – evo dana mi je ta prilika – da pokušam zajedno s uredništvom Kane pozicionirati naš list i oblikovati je onako kako je mi vidimo”, tumači gl. urednica.
Uredničku viziju i fokus – uz određenu vizualnu transformaciju – opisala je ovim riječima:
„Svako vrijeme nosi svoje izazove i moramo se prilagođavati. Dosadašnji glavni urednik Berto Turčinović – i moramo mu se zahvaliti za sve što je Kana prošla kroz 50 godina – umirovio se, ali to je i dalje nova-stara dobra Kana.”
Sadržaj i izgled će dijelom promijeniti da bude širem čitateljstvu privlačnije te da dođe do izražaja ono što Kana može ponuditi, dodala je i nastavila: No, rekla bi da ostajemo na onoj istoj poziciji i onom istom usmjerenju od samog početka, a to je – rekla bi – ta pokoncilska misao i takvo vrijeme kad je Crkva više nego ikada postala svjesna te svoje brige za ono sve ljudsko, a „sve ljudsko je, zapravo, ona konkretna prava spasenjska stvarnost u kojoj Bog djeluje preko Isusa Krista i na strani čovjeka sa svim onim što je njemu svojstveno.
„U tom kontekstu Kana želi nešto pružiti i ponuditi današnjem čovjeku sve ono što bi izgrađivalo čovječniji i pravedniji svijet, u konačnici vjerske teme jer namjeravaju izgraditi čovječniji svijet”, poručuje za HKM Maja Petranović.
Razgovor u cijelosti s novom glavnom urednicom Kane poslušajte u petak, 22. ožujka u 16.15 u emisiji ‘Zašto vjerujem’ u programu Hrvatskoga katoličkog radija. Saznajte: Kakvog je Boga prihvatila? Zašto bi ‘Neshvaćenu ljubav’ svima preporučila? Tko su bili njezini ‘sveci iz susjedstva’? Gdje je tražila odgovore kada ih ne bi mogla dobiti u akademskoj teologiji te koji je svećenik i u kafiće odlazio tražiti mlade u njezinoj rodnoj Požegi?