Ludbreg je u Hrvatskoj i izvan nje ponajprije poznat kao jedinstveno euharistijsko proštenište u ovom dijelu Europe, a razlog tome je čudo koje se dogodilo u Ludbregu davne 1411. godine, piše portal Ludbreg.hr.

Svećenik je tada služeći svetu misu posumnjao u istinitost pretvorbe. U dijelu mise kada se Sveta Hostija lomi na tri dijela, svećenik je opazio da se u kaležu nalazi prava krv. Prestrašen svećenik kalež je spremio te brzo završio misu. O događaju je progovorio tek na samrtnoj postelji.

Papa Julije II. čiji pontifikat je trajao od 1503. do 1513. godine dvaput je slao svoje legate u Ludbreg kako bi istražili događaj. Razgovarajući s ljudima koji su tvrdili da su njihove molitve uslišane, da su ozdravili, legati su odlučili prihvatiti izjave nekolicine. I sam papa Julije II. odlučio je vidjeti relikviju u kojoj je krv pohranjena pa je ona dopremljena u Rim.

Istraga je bila duga i opsežna te papa Julije II. nije dočekao njezin završetak, no dozvolio je javno štovanje relikvije. Njegov nasljednik papa Leon X. izdao je bulu u ožujku 1513. godine. Relikvija je zajedno s bulom vraćena u Ludbreg nakon što ju papa Leon X. nosio u svečanoj procesiji Rimom.

Relikvija Krvi Kristove

Staklena ampula s relikvijom čuvala se u pokaznici (relikvijaru) čiji nam je izgled iz prvih stoljeća ostao sačuvan na freskama Michaela Pecka koji je oslikao kapelicu Sv. Križa u dvorcu Batthyany, piše portal svetišta u Ludbregu. Na svodu dvorske kapele nalaze se dva najvažnija prizora iz predaje o čudu Krvi Kristove: dio svete mise u trenutku dok svećenik drži kalež u kojoj je krv i procesija koju je u Rimu s relikvijom 1513. vodio papa Leon X.

Od 1721. godine relikvija se čuva u pokaznici koju je župnoj crkvi darovala bečka grofica Eleonora Terezija Strattman Batthyany. Pokaznica je umjetničko djelo majstorske radionice zlatara Caspara Rissa von Rissenfelsa. Ubraja se među najvrjednija sačuvana djela augsburške zlatarske škole s kraja 17. Stoljeća.

28.03.2018., Ludbreg- Svetiste Presvete krvi Isusove.”nPhoto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Nakon što je pokaznica s relikvijom iz Rima vraćena u župnu crkvu u Ludbregu, u ove su krajeve počele česte provale Turaka. Zato je relikvija s pokaznicom prenesena na čuvanje u grad Gotalovec kod Zajezde. Sklanjanje pokaznice u Gotalovec možda nije slučajan, ako se zna da mu je vlasnik bio podban Baltazar Bedeković Komorski, otac poznatog ludbreškog isusovca Kazimira Bedekovića. Tek kada je nakon bečkih ratova 1695.g. oslobođena Kaniža i prestala opasnost od turskih pljačkaških pohoda, pokaznica s relikvijom je iz sigurnosnih razloga vraćena u kapelicu gradskog dvorca. Odatle se svake godine četvrtkom uoči proštenja u procesiji nosila u župnu crkvu.

Zavjetna kapela u Ludbregu

Svetište u Ludbregu / Foto: Marko Jurinec / PIXSELL

Uz svima intrigantna i običnom čovjeku ponekad teško razumljiv misterij ozdravljenja bolesnih koji su u nevolji tražili Božju pomoć, Ludbreško proštenište jedinstveno je i u javnosti poznato po zavjetu Hrvatskog Sabora da će u Ludbregu izgraditi kapelu u čast Presvetoj Krvi Isusovoj.

Zavjet je učinjen 15.12.1739. godine u vrijeme dok je u Moslavini oko Volodera punih 7 mjeseci harala strašna epidemija kuge. Kako su u to vrijeme opustjela mnoga ognjišta hrvatski staleži i redovi na saboru u Varaždinu učinili su zavjet koji glasi: “Da odvratimo pošast i zlo, što preotima mah u jednom dijelu Moslavine, valja da se pored tjelesnih lijekova, što ih ljudi mogu izmisliti i upotrijebiti, uteknemo osobito i duhovnim djelima. Valja da zazovemo i milostivoga Boga, valja da neprestanim djelima pobožnosti ublažimo srdžbu svemogućega Boga, koji pravedno pruža ruku svoju na grijehe naroda svoga, gospoda, staleži i redovi vide, da se kužna pošast i zlo još uvijek širi po nekim stranama moslavačkog okružja, pa se dobri Bog milostivo dostoji osloboditi i malo prije spomenuto okružje i ostale dijelove kraljevine od ovoga zla i os svih drugih zala što se mogu ovoj kraljevini dogoditi, zato su oni odlučili: da se imade sagraditi kapela u čast i za veći porast slave Presvetoj Krvi Isusovoj koja se čudom jedva kad čuvenim ili sasma rijetkim pretvorila u vidljivu krv te koja se dosad čuvala u Ludbregu, mjestu najvećeg blaga cijele kraljevine, a za veći poticaj na poštovanje i pobožnost prema istoj Presvetoj Krvi”. ( Zaključci hrvatskog sabora, svezak IV)

Iz nepoznatih razloga taj zavjet nije ispunjen i vrlo brzo pao je u zaborav. Na neispunjeni zavjet Hrvatskog sabora javnost je prvi puta 200 godina kasnije podsjetio prečasni Juraj Lahner. Kako se to dogodilo u vrijeme priprave za proslavu hrvatske svete godine povodom 1300 godina kršćanstva u Hrvata, prihvaćena je inicijativa da se zavjet, gradnja kapelice Presvete Krvi Isusove u Ludbregu što prije izvrši.

U proljeće 1940. hrvatski metropolit nadbiskup zagrebački dr Alojzije Stepinac objavio je poziv hrvatskom narodu da se tijekom Svete Godine izvrši zavjet Hrvatskog sabora. Potom je poslao okružnicu koja se čitala u svim crkvama i objavila cijelom hrvatskom narodu.

U Ludbregu je tu plemenitu akciju vodio mjesni župnik Matija Crnković. Za gradnju kapelice se sabralo i nešto novca, ali se župnik s gradskim vlastima nije mogao dogovoriti o mjestu gradnje. Iako je uskoro ratni vihor 2 svjetskog rata zahvatio i Hrvatsku, nadbiskup Alojzije Stepinac je i u tim teškim trenucima podsjetio na taj davni zavjet, te se osobno u ime nadbiskupije i sam zavjetovao da se ispuni dani zavjet.

Program proslave Dana ludbreške Svete nedjelje 2022.

Dani ludbreške Svete nedjelje započeli su 21. kolovoza u spomen svim palim domoljubima u Drugom svjetskom ratu, poraću i Domovinskom ratu. Toga dana u 10 sati održane su pobožnost Križnog puta i sveta misa u Zavjetnoj kapeli.

Program se nastavlja 27. kolovoza hodočašćem mladih. U Svetištu Predragocjene Krvi Kristove u 18 sati bit će slavljena misa nakon koje će u 19:30 započeti Festival duhovnih pjesama „Duga“. Nastupat će veliki zbor mladih iz cijele biskupije u pratnji benda, a nekoliko pjesama izvest će solisti.

Hodočašće bolesnika, osoba s invaliditetom, karitativnih djelatnika i medicinskog osoblja, djelatnika Crvenog križa Ludbreg i Varaždinske biskupije bit će 28. kolovoza. Toga dana misa će biti u 7 i 8 sati u župnoj crkvi. U 10 sati započinje procesija hodočasnika od župne crkve do Svetišta gdje će biti pobožnost Križnog puta nakon koje će odmah uslijediti hodočasnička sveta misa. Na kraju dana u 19 sati bit će pjevane pohvale i litanije Krvi Kristovoj, večernja u čast sv. Krvi te sveta misa u župnoj crkvi.

Od ponedjeljka 29. kolovoza do srijede 31. kolovoza svakodnevno će biti svete mise u 7:30 i 19 sati u župnoj crkvi.

Hodočašće ministranata i vjeroučenika bit će na „Sveti četvrtak“, 1. rujna s početkom u 9 sati, a sveta misa u Svetištu predviđena je za 11 sati.

Istoga dana uvečer bit će slavljena misa u atriju Starog grada, s početkom u 19:30 nakon koje slijedi procesija sa svijećama do župne crkve gdje se pjevaju pohvale svetoj Krvi, litanije i Večernja te u 21 sat Getsemanska ura klanjanja.

Na „Sveti petak“, 2. rujna, povodom proslave „Svete nedjelje“, zavjetno je hodočašće susjednih župa kada će u 7 sati misu slaviti hodočasnici župe Martijanec, u 8 sati hodočasnici župe Sveti Đurđ te u 9 sati hodočasnici župe Veliki Bukovec.

Istog dana je i hodočašće Hrvatske vojske i policije koje započinje okupljanjem sudionika u župnoj crkvi u 10 sati nakon čega će uslijediti procesija prema Svetištu gdje se najprije moli križni put, a potom će se slaviti misa. Slavljem će predsjedati vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj Jure Bogdan.

Pjevane pohvale, litanije, Večernja u čast svetoj Krvi Kristovoj, blagoslov i misa bit će u župnoj crkvi od 19 sati, a u 21 sat započinje bdjenje mladih.

Dan uoči proslave Predragocjene Krvi Kristove, u subotu 3. rujna, u Ludbreg hodočaste vjernici iz brojnih župa iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske. Prve dvije rane mise, u 6 i u 7 sati bit će u župnoj crkvi Presvetog Trojstva, a ondje će biti i prilika za sakrament svete ispovijedi.

U Svetištu će u 9 sati biti slavljena misa na slovenskom i mađarskom jeziku.

U 10:45 započinje procesija hodočasnika od Pastoralnog centra prema Svetištu, a uslijedit će misa koju će predslaviti varaždinski biskup Bože Radoš uz zajedništvu s umirovljenim varaždinskim biskupom Josipom Mrzljakom i brojnim svećenicima.

Ispovijeda se u cintoru župne crkve, a tijekom mise u prostoru Svetišta.

Poslijepodnevni program sastoji se od klanjanja Presvetom Oltarskom Sakramentu u Svetištu na nakanu za duhovno ozdravljenje obitelji od 13 do 15 sati. U 15 sati bit će zajednička pobožnost križnog puta i blagoslov hodočasnika.

Navečer u 19 sati bit će pjevane pohvale i litanije, Večernja u čast presvete Krvi te sveta misa u župnoj crkvi.

Na dan proslave Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu, na „Svetu nedjelju“ 4. rujna središnje euharistijsko slavlje u 10 sati predslavi zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško u zajedništvu s domaćinom mons. Radošom i mons. Mrzljakom te ostalim svećenicima i gostima. Toga dana mise će još biti ujutro u 6 i u 7 sati u župnoj crkvi Presvetog Trojstva.

Poslijepodne od 13 do 15 sati bit će klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu u Svetištu na nakanu za duhovno ozdravljenje naših obitelji. U 15 sati je pobožnost križnoga puta i blagoslov hodočasnika s Presvetim uzduž glavne staze prošteništa.

U 19 sati bit će pjevane pohvale i litanije, Večernja u čast presvete Krvi, a u 19:40 sveta misa zahvalnica u Svetištu.