Jubilejska godina o 600. obljetnici izgradnje župne crkve Uznesenja Marijina u župi Ugljan (1423.-2023.) svečano je započela u nedjelju, 14. kolovoza u župi Uznesenja BDM u Ugljanu na otoku Ugljanu.
Tim povodom, svečano koncelebrirano misno slavlje u ugljanskoj župnoj crkvi predvodio je zadarski nadbiskup koadjutor Milan Zgrablić. Suslavili su ugljanski župnik Marko Dokoza, preški župnik Filip Kucelin i don Roko Celent.
Mons. Zgrablić izrazio je radost predvodeći početak visokog župnog jubileja na uočnicu Velike Gospe, čijoj je povlastici Uznesenja ta crkva i posvećena.
O ugljanskom Jubileju obaviješten je i papa Franjo koji je tim povodom podijelio apostolski blagoslov župi Ugljan i udijelio mogućnost postizanja potpunog oprosta u župi Ugljan u toj jubilejskoj godini.
Stoga je kao „prvi prijedlog duhovnog zadatka i cilj župnog jubileja“ mons. Zgrablić potaknuo vjernike na odbacivanje grijeha, i u svjetlu Božje riječi iz Poslanice Hebrejima: „Potrebno je odložiti svaki teret grijeha“.
„Grijeh je prepreka da Božja ljubav djeluje u nama. Grijeh čini ljudsko srce tvrdim, nevjernim. Plamen ima snagu omekšati, zagrijati, uništiti, pročistiti. Isus baca plamen Božje ljubavi na zemlju, u naš život, u kojem se uništavaju naši grijesi i u kojem se mi čistimo, da bi od nas ostalo samo najdragocjenije, vječno, neprolazno i mi uživali mir u srcu“ rekao je mons. Zgrablić.
Koadjutor je donio u tom pohodu župi poseban dekret na latinskom kojeg je papa Franjo poslao preko Apostolske pokorničarne Ugljanu. Kopija toga dekreta prevedena je na Hrvatski i uvećana nalazi se na ulazu u ugljansku župnu crkvu.
„U jubilarnoj godini župa Ugljan ima privilegiranu priliku odbaciti grijeh i njegove posljedice na izvanredan način.
Uvjeti za to su jednostavni: sveta ispovijed, pričest i molitva na nakanu Svetog Oca.
Zahvaljujući župniku Dokozi i nadbiskupu Želimiru Puljiću, ovih dana prispjela je u Nadbiskupski ordinarijat u Zadar Bula i Dekret Apostolske pokorničarne iz Rima u kojem papa Franjo podjeljuje apostolski blagoslov župi Ugljan i dodjeljuje od 15. kolovoza 2022. do 15. kolovoza 2023., uz pridržavanje propisanih odredbi, mogućnost postizanja potpunog oprosta. Uvjeti za to su jednostavni: sveta ispovijed, pričest i molitva na nakanu Svetog Oca“ rekao je mons. Zgrablić.
U kontekstu privilegije koju papa Franjo daruje ugljanskoj zajednici, propovjednik je pojasnio što znači potpuni oprost.
„Po sakramentu kršenja i svete ispovijedi opraštaju nam se svi grijesi, ali ostaju ožiljci, posljedice grijeha. Katekizam Katoličke Crkve za oprost kaže: „Oprost je otpuštanje pred Bogom vremenite kazne za grijehe kojih je krivica već izbrisana. To otpuštanje, vjernik, pravo raspoložen i uz određene uvjete, dobiva posredstvom Crkve koja kao poslužiteljica otkupljenja svojom vlašću dijeli i primjenjuje blago zasluga Krista i svetaca“ citirao je mons. Zgrablić KKC, koji nadalje navodi: „Da bi se shvatio taj nauk i praksa Crkve, treba imati u vidu da grijeh ima dvostruke posljedice. Teški grijeh lišava nas zajedništva s Bogom, čini nas nesposobnima da postignemo vječni život. To lišavanje zove se vječna kazna za grijeh.
S druge strane, svaki grijeh, pa i laki, povlači sa sobom nezdravu privrženost, ostvarenje koje treba čistiti na ovoj zemlji ili poslije smrti u stanju koje zovemo čistilište. To čišćenje oslobađa od tzv. vremenite kazne za grijeh. Te dvije kazne ne smiju se shvatiti kao vrsta osvete koju Bog dosuđuje, već kao posljedice same naravi grijeha“.
„Obraćenje koje proizlazi iz goruće ljubavi može postati potpuno očišćenje grijeha tako da ne ostane više nikakva kazna“ ohrabrio je mons. Zgrablić.
Grijeh uvijek ostavlja ožiljak na našu dušu. S ožiljkom ne možemo doći pred Boga. I toga se trebamo očistiti. Potpuni oprost je kada se taj ožiljak briše na našem tijelu.
Slikovito je to opisao i primjerom ako nas je netko ozlijedio, a rana je zarasla. Oprostili smo osobi koja nas je povrijedila, „pomirili smo se s bližnjim koji nam je to nanio, ali ostaje ožiljak. Ostaje spomen na ono što se dogodilo. Grijeh uvijek ostavlja ožiljak na našu dušu. S ožiljkom ne možemo doći pred Boga. I toga se trebamo očistiti. Potpuni oprost je kada se taj ožiljak briše na našem tijelu“ rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da je milost potpunog oprosta dragocjena baština Crkve.
„Kamen koji je ugrađen u crkvu, vidimo. Ali ne vidimo dobra koja su učinili naši prethodnici, sveci. Ali, to dobro nije izgubljeno. Svako dobro koje činimo nikad neće biti izgubljeno. Isus je rekao, ‘Ako nekoga napojite samo čašom vode, neće mu propasti plaća’. Znano i neznano dobro koje činimo je dobro Crkve, to je baština Crkve – to nama omogućuje da primamo veliku milost potpunog oprosta. Taj privilegij možete dobiti vi u ovoj godini Jubileja“ poručio je mons. Zgrablić ugljanskim župljanima i svima koji pohode tu župu.
Stoga je „prijedlog i drugi duhovni zadatak župnog jubileja primiti oproštenje i potpuni oprost te živjeti u slobodi i radosti milosti“, rekao je mons. Zgrablić.
„Kad nas Bog oslobodi od spona grijeha i svih njegovih posljedica, to nas osposobljava za borbu pred nama. Naš duhovni život je trajna borba i muka. „Koje li muke dok se to ne izvrši“, kaže Isus u Evanđelju. Trebamo biti potpuno uronjeni u ljubav, činiti bezuvjetno dobro“ potaknuo je mons. Zgrablić, citirajući sv. Augustina koji je, tumačeći borbu između dobra i zla, rekao: „Svjetlost je zdravome ugoda, a bolesnome nepodnošljiva neugoda“.
Kada nastane podjela o kojoj govori i Evanđelje, pa i između članova obitelji, ne dozvolimo da išta ugasi plamen Božje ljubavi kojeg je Bog zapalio u našem srcu i da nas spone grijeha ne vežu uz grijeh i ropstvo.
„Neće svi razumjeti ljepotu i slobodu naše duše. Neće svi ispravno shvatiti našu borbu da činimo dobro. Neće svi razumjeti da činiš dobro. To će njih smetati, iritirati. Ako svi kradu, a ti ne kradeš, ti ćeš njima smetati. Ako svi psuju, a ti ne psuješ, to će njima smetati. Ako netko čini zlo, a ti ga nećeš činiti, ti ćeš njima smetati. Ti ćeš njih iritirati. To je ta borba! Kada nastane podjela o kojoj govori i Evanđelje, pa i između članova obitelji, ne dozvolimo da išta ugasi plamen Božje ljubavi kojeg je Bog zapalio u našem srcu i da nas spone grijeha ne vežu uz grijeh i ropstvo“ poručio je mons. Zgrablić.
„I mi možemo odložiti svaki teret i grijeh našeg života u Isusu“ ohrabrio je propovjednik, rekavši da „nemir razdire naše nutrine te nosimo terete grijeha i trpljenja naše duše. Bog nije ravnodušan na našu patnju, na naš teret, na naš grijeh. Bog nam šalje svoga Sina Isusa Krista kao Spasitelja. Isusovo spasenje nije utopija, ideologija, ideja. Spasenje je uvijek konkretno“ poručio je mons. Zgrablić, rekavši da „Isus dolazi na zemlju baciti plamen svoje ljubavi koji je zapaljen u Božjem srcu, a rasplamsan je na Kristovom križu“.
Istaknuvši da grčka riječ baptizo – krstiti znači uroniti, koadjutor je rekao kako po krštenju u Isusa trebamo uroniti u ljubav.
„Prijedlog za treći duhovni zadatak i cilj župnog jubileja je bezuvjetno činiti dobro, svjesni da ništa nije važnije od našeg duhovnog mira i slobode i svjesni da kada činimo dobro, participiramo na Božjem životu u vječnosti“ poručio je mons. Zgrablić, potaknuvši vjernike da „dobro iskoriste privilegij za župu u godini župnog jubileja koji traje do svetkovine Velike Gospe 2023.“.
Povodom ugljanskog jubileja, župnik Dokoza priredio je prigodni letak s molitvom u Godini jubileja koju je sastavio, a svi prisutni zajedno su je molili na kraju mise.
Ta molitva glasi: „Spominjući se 1423. godine kada je ugljanski puk podigao ovaj hram na slavu Božju i u čast BDM na nebo uznesene, zahvalna srca kličemo Bogu: Budi blagoslovljen, Oče svemogući, koji si dao da se kao tvoj narod možemo okupljati u našoj župnoj crkvi.
U ovoj godini jubileja sjećamo se svih onih koji su kroz šest stoljeća ovaj hram izgrađivali i u njemu se Tebi žarkim molitvama obraćali. Molimo te da im Ti budeš vječna nagrada.
Uzdajući se u zagovor BDM, Gospe Ugljanske, sv. Ivana Krstitelja, apostola Petra i kršćanskih mučenika: Kuzme i Damjana, Hipolita i Kasijana i svih svetih pravednika, osobito onih koji su kroz povijest živjeli na našem otoku, molimo Te da ova godina bude za nas vrijeme obraćenja, povratka Tebi i obnove u Duhu Svetome. Po Kristu Gospodinu našem. Amen“.
U osvrtu na tu molitvu, mons. Zgrablić je u propovijedi rekao da se prvog dana župne jubilarne godine sjećamo ljudi koji su s vjerom i ljubavlju gradili župnu crkvu i uzdržavali je kroz tolika stoljeća te plemenitih duša koje su u njoj slavile otajstva vjere primajući brojne milosti od Gospodina.
„Ta crkva živi je spomenik njihove vjere koju kao dragocjenu duhovnu baštinu i mi rado primamo, od nje živimo i u nju sebe ugrađujemo.
Primimo baštinu naših pradjedova. Od njih živimo, unesimo svoje dobro u tu baštinu i predajmo je budućim naraštajima kao najveće i najdragocjenije dobro i blago koje im možemo dati“ poručio je mons. Zgrablić.
Istaknuvši da možemo živjeti od duhovnog bogatstva baštine kršćanske vjere koje smo primili, potaknuo je da u baštinu vjere ugrađujemo sebe te da je još bogatiju predamo kao najdragocjenije duhovno blago budućim naraštajima.
U kontekstu potrebe poštovanja svoje prošlosti, koadjutor je citirao papu Franju koji je na Bogojavljenje 2019. rekao: „Ako vam netko predloži da zanemarite svoju povijest, da odbacite blago koje su nam namrli naši stari, da prezrete sve što je vezano uz prošlost i gledate samo u budućnost koju vam on nudi, nije li to jednostavan način da vas tom svojom ponudom pridobiju da činite isključivo ono što vam on kaže?
Takvi trebaju prilike iskorijenjene i nepovjerljive u sve, da vjerujete samo njihovim obećanjima i podlažete se njihovim planovima. Na taj način djeluju ideologije različitih predznaka. One rastaču sve što je različito i na taj način mogu vladati bez otpora.
Kako bi to postigle, trebaju mlade koji preziru povijest, koji odbacuju duhovno i ljudsko bogatstvo koje se prenosi s naraštaja na naraštaj, koji zanemaruju sve što je bilo prije njih“.
Čileanski kardinal Raul Silva Henriquez je pak rekao: „Narodi koji se otuđuju od svoje tradicije, neoprostivog nemara i apatije prema njoj, dopuštaju drugima da im otmu dušu, zajedno s njihovom fizionomijom gube moralne dosljednosti i u konačnosti vlastitu ideološku, ekonomsku i političku neovisnost“.
„Neka nam župni jubilej, ali i cijeli višestoljetni poklad vjere kojim se ponosimo, na kojeg se možemo osloniti kao na istinu i sigurnost, kao zdravu hranu i okrepu našoj duši, pomogne da nama nitko ne bi manipulirao pod izlikom novoga, modernoga, tobožnje slobode i pravednosti, iskrivljavao naše kršćanske vrijednosti, kako bismo se mogli okoristiti od baštine koje su nam predali naši stari, kako bismo i mi sebe ugradili u tradiciju i obogaćenu je kao dragocjeni biser predali našim mladima“ potaknuo je mons. Zgrablić rekavši da na taj način vjernici ispravno slave povijest.
Župna zajednica treba ispravno obilježiti 600. obljetnicu izgradnje župne crkve u Godini jubileja na duhovan način, što pokazuje i navještena Božja riječ koja potiče da odložimo svaki grijeh koji nas sapinje.
„U 600 godina ove crkve i u 2 tisućljeća naše vjere, okružio nas je veliki oblak svjedoka. Među njima su bili mnogi pravi heroji vjere, mnogi sveci i mučenici. To su i naši roditelji, pradjedovi i sve svete duše koje su nam nešto ugradili i prethodili nam. Oni nam svjedoče. Bog nam se želi darovati, od toga su živjeli naši preci, od Boga koji je najveće i neprolazno dobro.
Marija koja je dušom i tijelom bez ljage i nabora na Nebo uznesena, neka nam bude primjer i zagovornica da tu istu milost Gospodin i nama može udijeliti“ potaknuo je mons. Zgrablić u propovijedi.
U pozdravu koadjutoru, ugljanski župnik Dokoza istaknuo je da je biskup prvi pastir svake župe. „U svakoj župi koju pohodi, biskup je domaćin, on je domaći. Radosni smo što je među nama kao budući pastir Zadarske Crkve koji ujedno zastupa i zadarskog nadbiskupa ordinarija Želimira Puljića“ rekao je don Marko, istaknuvši da je župni jubilej vrijeme da se izmirimo i vratimo sebi. Takvo značenje jubileja pokazuje i biblijska povijest naroda; zato se kroz cijelu nadolazeću godinu u Ugljanu može zadobiti potpuni oprost.
U ime župljana Ugljana, te prijatelja i gostiju koji s domaćima slave taj jubilej, koadjutoru je dobrodošlicu izrazio župljanin Davor Vidaković, donedavni dugogodišnji ravnatelj Medicinske škole u Zadru.
„Počašćeni smo što ste kao svoj prvi pohod na zadarske otoke odabrali župu Ugljan. To doživljavamo kao znak podrške i poticaj našem razvoju u vjeri. Odgovorit ćemo na taj izazov predvođeni našim kapetanom don Markom koji vrlo uspješno u zajedništvu s nama vodi župu Ugljan“ rekao je Vidaković, podsjetivši da baština povijesne župe Ugljan datira u 5. st., što potvrđuju i ostaci ranokršćanske bazilike, crkvice sv. Ivana, jedne od sedam crkava na Ugljanu.
„Iako je povijest često bila burna, vjera na ovim prostorima traje, vjernički narod tu je prisutan, pa se možemo ponositi na našu župu“ rekao je Vidaković, poželjevši da mons. Zgrablić u zajedništvu s pukom razvija Zadarsku nadbiskupiju na dobro svih vjernika.
Na početku mise pjevan je Himan Duhu Svetome. Na kraju mise pjevan je svečani Tebe Boga hvalimo te je mons. Zgrablić puku udijelio papinski blagoslov s potpunim oprostom. Mons. Zgrablić pomolio se i pred ikonom Gospe Ugljanske koju je puk počastio pjevanjem Himna njoj u čast.
Ugljanski dječak predao je mons. Zgrabliću buket cvijeća da ga stavi pred sarkofag sv. Stošije u zadarskoj katedrali, a koadjutor i nadbiskup Puljić darovani su i plodovima rada marljivih župljana s njihovih otočkih njiva.
Na misi je sudjelovao i načelnik Općine Preko Jure Brižić sa suradnicima. U župi Ugljan živi 550 stalno naseljenih stanovnika. Taj broj ljeti se poveća pohodom Ugljanaca koji dođu u svoj rodni kraj i boravkom turista.
Župa Uznesenja BDM u Ugljanu utemeljena je 1401. godine, a crkva se spominje 1423. godine.
„Bogu zahvaljujemo za dar svih milosti koje je kroz šest stoljeća i 621 godinu župe Ugljan primio ovaj puk kroz svoja pokoljenja. Od 14. st. župa je dala 155 svećenika glagoljaša. Trojica su živućih iz obitelji Celent koji su po djedu podrijetlom iz Ugljana“ rekao je don Marko i zahvalio svima koji su doprinijeli da trodnevni dani priprave za otvaranje jubileja budu veličanstveni.
U župi je povodom Jubileja priređena duhovna i materijalna priprema. Prvog dana trodnevlja, 12. kolovoza u ugljanskoj župnoj crkvi održana je Akademija Gospi u čast na kojoj je pjevao Zbor sv. Cecilije iz Preka, kao i na misi koju je predvodio don Filip Kucelin. Drugog dana trodnevnice, 13. kolovoza, blagoslovljena je nova oltarna slika u crkvi sv. Hipolita, a misu je predvodio kukljički župnik don Mario Akrap.
Svečano otvorena jubilejska godina završava proslavom Gospe Ugljanske u ponedjeljak 15. kolovoza kada će vjernici u večernjoj procesiji pronijeti Gospinu sliku ulicama župe Ugljan.
Na blagdan sv. Roka 16. kolovoza slavlje je u crkvi Svih Svetih čija je unutrašnjost zasjala u novom sjaju i uređena je za jubilejsku prigodu.
Povodom jubileja pokrenuta je akcija za obnovu zvonika župne crkve u Ugljanu u vrijednosti 252 000 kuna. Uređena je sakristija župne crkve, nabavljeno novo misno ruho, obnovljeno liturgijsko posuđe i drveni svijećnjaci. Kupljena je nova pokaznica i postavljeno novo ozvučenje.
Interijer crkve je oličen, obnovljene su postaje križnog puta, promijenjena rasvjeta i postavljena dva viseća svijećnjaka uz glavni oltar. Izrađena je zavjetna ikona Gospe Ugljanske, njen okvir i nosač, kao zavjetni dar za obraćenje djece i mladih.
Povodom jubileja, župnik Marko Dokoza priredio je prigodni letak s vrijednim povijesnim podacima iz višestoljetne povijesti župe Ugljan.
Župna crkva u Ugljanu izgrađena je 1423., a posvećena 1684. Produžena je i obnovljena početkom 18. st., a sadašnji oblik dobila je 1878. godine.
Na glavnom oltaru nalazi se slika Uznesenja Marijina iz 1714. godine. Četiri pobočna oltara posvećena su Duhu Svetom, sv. Anti, Gospi Karmelskoj i sv. Juri. Zvonik na pročelju crkve podignut je između Prvog i Drugog svjetskog rata.
Župa posjeduje 15 glagoljaških kodeksa i Frančićev kalež iz 1515. godine koji se nalazi u SICU Zadar.
Na području župe Ugljan nalazi se samostan i crkva sv. Jeronima iz 1443. u kojem djeluju sestre Družbe kćeri Milosrđa.
U župi se nalaze crkvice sv. Hipolita i Kasijana koja je bila prva župna crkva a spominje se 1374., Svih Svetih iz 15. st., Svetih Kuzme i Damjana iz 1512., ruševine bazilike sv. Ivana Krstitelja iz 5. st. gdje je ove godine prvi put u našem vremenu slavljena misa i crkvice sv. Petra (1430.).
U etnomuzikologiji poznata je ugljanska glagoljaška Slava. Za pohoda sv. Ivana Pavla II. Zadru 2003., Himan Zdravo, Zvijezdo mora pjevao se nadahnut starim ugljanskim napjevom.
Don Amos Rube Filipi je 1954. u dvorištu jedne kuće u Ugljanu pronašao trodijelnu sliku s likom Bogorodice u sredini. Prema tom liku naslikana je zavjetna ikona Gospe Ugljanske koju je 8. kolovoza 2021. blagoslovio o. Jozo Milanović, OSB, benediktinac s Ćokovca.