„Radujemo se ovom divnom zdanju“, kazao je dubrovački biskup te podsjetio kako je najveći, najpoznatiji živući most bio sv. Kristofor koji je s jedne obale na drugu nosio ljude na svojim ramenima. „Mostovi nose, mostovi su korisni. Zato je izgrađen ovaj most koji spaja Lijepu Našu u jednu cjelinu. Dok molimo Gospodina da blagoslovi sve nas, sve one koji su se trudili i ugradili sebe, u prvom redu naše pretke i branitelje koji su nam osigurali slobodu, molimo Gospodina da ovo djelo bude dar sviju nas onima koji dolaze.“
Pelješki most, jedan od najvećih projekata u EU-u i najveći u Hrvatskoj koji je financiran sredstvima Unije, svečano je otvoren u utorak navečer, a redovan promet preko mosta koji povezuje jug Hrvatske s ostatkom države krenuo je iza ponoći.
Dubrovački biskup mons. Roko Glasnović blagoslovio je novoizrađeni Pelješki most na svečanosti otvorenja, a zvona svih crkava Dubrovačke biskupije zvonjavom u 20 sati pozdravila su izgradnju ovog važnog infrastrukturnog projekta za jug Hrvatske te samim tim i za vjernike ovog kraja. Svečano otvorenje mosta upriličeno je na odmorištu Komarna, a blagoslov na početku mosta.
„Radujemo se ovom divnom zdanju“, kazao je dubrovački biskup te podsjetio kako je najveći, najpoznatiji živući most bio sv. Kristofor koji je s jedne obale na drugu nosio ljude na svojim ramenima. „Mostovi nose, mostovi su korisni. Zato je izgrađen ovaj most koji spaja Lijepu Našu u jednu cjelinu. Dok molimo Gospodina da blagoslovi sve nas, sve one koji su se trudili i ugradili sebe, u prvom redu naše pretke i branitelje koji su nam osigurali slobodu, molimo Gospodina da ovo djelo bude dar sviju nas onima koji dolaze.“
U pratnji biskupa bio je generalni vikar mons. Ivica Pervan.
Podsjetimo, biskup Glasnović je toga dana u izjavi za Hrvatski katolički radio rekao da je Vlada Republike Hrvatske pozvala Crkvu, odnosno splitsko-makarskog nadbiskupa Dražena Kutlešu da blagoslovi most na otvorenju. Međutim, nadbiskup je rekao da most više pripada Dubrovniku i zove se Pelješki pa je zamolio biskupa Glasnovića da ga blagoslovi, iako se polovina mosta nalazi na području Splitsko-makarske nadbiskupije, a polovina na području Dubrovačke biskupije.
„Mi smo vjernici. Isus Krist je jedini posrednik između Boga i ljudi. On je most koji spaja nebesko i zemaljsko, ljudsko i božansko. On je sakrament spasenja. Pa onda je most i poziv na povezanost, otvorenost, susret, blizinu. Ja sam i u svoj grb stavio most upravo zato što je Krist posrednik. Zato je najvažnije da nam ništa u životu ne bude važnije od Krista“, rekao je mons. Glasnović o simbolici mosta.
Zahvalio je svima koji su sanjali te most pretvorili u stvarnost uz Božji blagoslov koji je prethodio i pratio njegovo ostvarenje. „Nekad nam se čini da smo nemoćni, nekad nam se čini da treba mnogo vremena, ali se ostvarilo“, dodao je.
Cjelodnevni svečani program koji se odvijao s obje strane mosta, na odmorištima Brijesta i Komarna, završio je izvedbom “Himne slobodi” i velikim vatrometom, nakon čega je uslijedilo svečano otvaranje 2404 metara dugačkog zdanja.
Most, čija je cjelokupna čelično-betonska konstrukcija ispod i iznad vode zajedno teška kao 30 Eiffelovih tornjeva, financiran je iz EU-ovih fondova
Građevinske radove na Pelješkom mostu izvela je kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation (CRBC).
U ponoć je krenuo redovan promet mostom kojim je spojena južna jadranska obala, uključujući i Dubrovnik, s ostatkom Hrvatske i kojim se zaobilazi Neum i uski pojas teritorija BiH. Mostom se prelazi bez naplate cestarine i mostarine, što je bio uvjet kod europskog financiranja.
Most, čija je cjelokupna čelično-betonska konstrukcija ispod i iznad vode zajedno teška kao 30 Eiffelovih tornjeva, financiran je iz EU-ovih fondova s bespovratnih 357 milijuna eura (85 posto troškova), a na njemu je tijekom deset godina radilo nekoliko vlada.
Most prelazi preko morskog tjesnaca širine 2140 metara, dug je 2404 metra, s plovidbenim profilom ispod mosta 200 puta 55 metara.
Gospodarski je iznimno značajan za cijelu državu, ponajprije Dubrovačko-neretvansku županiju, a njegovim otvaranjem dokinut je teritorijalni diskontinuitet nastao prije više od 300 godina kada je tadašnja Dubrovačka republika prepustila dio obale Otomanskom carstvu.