Zamjenica pročelnika Ureda za zdravstvo Grada Zagreba dr. med. Ivana Portolan Pajić moderirala je spomenutom konferencijom i, kao jedan od zaključaka, navela: “Šezdeset posto naših sugrađana je ili prekomjerno teško ili debelo, tako da se radi o velikom javnozdravstvenom problemu.

Osim što je debljina sama po sebi bolest, ona je i čimbenik rizika brojnih drugih nezaraznih bolesti.

“Primjerice, Svjetska zdravstvena organizacija ističe da se debljina nalazi u podlozi pet velikih skupina kroničnih nezaraznih bolesti, prije svega kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara, dijabetesa tipa 2, nekih sijela malignih tumora, kronične opstruktivne bolesti pluća, ali i mentalnih poremećaja.”

dr. Ivana Pavić Šimetin

Zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. sc. Ivana Pavić Šimetin naglasila je da recepta za borbu protiv debljine nema, nego negativne izbore treba otežati, a pozitivne olakšati: “To znači stvarati okruženje u kojem je čovjeku lakše dostupno bavljenje tjelesnom aktivnošću, primjerice putovati na posao biciklom ili pješice, pogotovo uključivanje tjelesne aktivnosti u svakodnevni život. Treba stvarati i okruženje u kojem je pravilna prehrana lakše dostupna od nepravilne, kao i okruženje u kojem djeca ne provode sate pred ekranom nego imaju i druge aktivnosti.”

Također je upozorila da se, prvi put u povijesti u mirnodopskim uvjetima, očekuje da će današnja generacija živjeti kraće od generacije roditelja, ponajviše zbog debljine.

Definicija debljine

Na pitanje o tome kako definirati debljinu, Portolan Pajić je podsjetila da se debljinu uobičajeno definira kao nakupljanje masnog tkiva u organizmu. Međutim, bolje ju je definirati u omjeru prema indeksu tjelesne mase. Pritom je osoba s indeksom tjelesne mase do 25 zdrava, indeks od 25 do 30 govori se o prekomjernoj tjelesnoj težini, a iznad 30 o pretilosti. Pritom osobe s velikim indeksom imaju značajno veći rizik od ishemijske bolesti i zatajenja srca.

dr. Tihana Jendričko

Predstojnica Zavoda za psihoterapiju Klinike za psihijatriju Vrapče dr. Tihana Jendričko govorila je o tome koliko i kako debljina utječe na pojedinca. Naglasila je da povezanost mentalnih poremećaja i prekomjerne tjelesne težine ide u oba smjera. “Ako osoba već ima mentalni poremećaj, primjerice sniženo samopoštovanje ili ima lošu sliku o sebi, to može utjecati na njen odnos prema hrani, bilo da će se u stresnim situacijama prejedati, bilo gladovati. Osobe pak koje imaju blago ili izraženo povećanu tjelesnu težinu su do dva puta rizičnije za stvaranje mentalnih poremećaja. To uključuje depresiju, distimiju, anksioznost, socijalne fobije, uzimanje psihoaktivnih tvari i promjenu ličnosti. Sve to može dovesti do daljnjeg razvoja debljine.”

Problem stigmatizacije

Na pitanje o stigmatizaciji debljine i diskriminaciji pretilih osoba, Pavić Šimetin je rekla da se i HZJZ bori protiv stigmatizacije te da treba puno govoriti o tome, ali i da samo okruženje generira debljinu. Kako je rekla, “dječja igra je nezamjenjiva u prevenciji debljine, a u ranijoj dobi ne može biti strukturirana, mora biti slobodna i na svježem zraku. Ako to nije slučaj i još sve to prati nepravilna prehrana, to je odličan recept za debljinu.”

Ivana Portolan Pajić, dr. med.

Portolan Pajić također je naglasila da stigmatizacija povećava problem debljine.

Debljina ima stotinu uzroka, ponekad to jesu i hormoni, ali najčešći razlog je pretjerani unos viška kalorija.

Primjerice, uzimanje samo 8 kalorija viška, primjerice čaše aromatizirane vode, dnevno tijekom 30 godina donijet će deset kilograma viška. Glede prevencije debljine, rekla je da nije dobro ništa zabranjivati, ali bi koncentrirani šećeri i masnoće trebali biti na vrhu piramide i imati najmanji udio. Predložila je da obitelji zajedno nabavljaju te kuhaju i blaguju hranu, ali ne samo vikendom.

Liječenje pretilosti i dijeta

Posebna je tema bila kako liječiti debljinu. Pavić Šimetin je naglasila da u odrasloj dobi treba uvesti restriktivne dijete – jesti manje kalorija nego što ih se potroši, s puno voća i svježeg povrća, svježeg mesa i ribe, a bitno smanjiti ili čak isključiti slatkiše, grickalice u suhomesnate proizvode. Naravno, bitno drugačije i opreznije treba postupati kod djece, uvijek pazeći da unose dovoljno različitih nutrijenata.

Dodajmo još da u zagrebačkom Domu zdravlja Centar postoji Savjetovalište za prehranu, u koje svatko, bez obzira na dob, spol i dijagnozu, može doći i dobiti besplatan savjet o rješavanju problema pretilosti i o tome kako, s obzirom na zdravstveno stanje, prilagoditi prehranu vlastitim potrebama.