Središnji dio obilježavanja Svjetskog dana medija 24. svibnja bio je okrugli stol na temu "Crkva i mediji", organiziran na Hrvatskome katoličkom sveučilištu u prigodi objave istoimene antologije tekstova o sredstvima društvenih komunikacija od 1936. do 2021. Antologiju su objavili Hrvatska biskupska konferencija i Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine. Okruglim stolom moderirao je zamjenik pročelnika Odjela za komunikologiju HKS-a doc. dr. sc. Anto Mikić
Kako je naglasio predsjednik Odbora HBK za sredstva društvene komunikacije zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski, zasigurno će svoj doprinos boljem razumijevanju odnosa Crkve i medija dati i knjiga ‘Crkva i mediji’. “To je zajednički projekt Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. Dugo se rađala, uz mnogo truda i napora, ova zbirka učiteljstva Crkve na više od 800 stranica. Svjedoči o brizi Crkve da tehnička sredstva komunikacije posluže medijskim djelatnicima u izgradnji pravednijega društva”, poručio je biskup Gorski.
Na okruglom stolu sudjelovao je i vrhbosanski nadbiskup i predsjednik Vijeća za medije BK BiH te član Uredničkog vijeća zbornika “Crkva i mediji” mons. Tomo Vukšić. On se osvrnuo na sve prisutniji glas u javnom mnijenju da Katolička Crkva ne bi trebala djelovati u medijskom prostoru. “Što se tiče prigovora da je bavljenje Crkve medijima i medijskim prostorom vrsta cenzure, meni se čini da oni koji tako prigovaraju nisu baš bogati inteligencijom. Ne pada nam napamet nikoga cenzurirati, ne pada nam napamet nekome dovoditi slobodu u pitanje, čak i pravo da odbaci samog Isusa. Neka im bude ako tako žele, ali se ne slažemo s njima. Mi ćemo stajati na strani kršćanske slobode, Isusove slobode koja je prije svega oslobođenost od negativnog, ružnog i zlog. Ako negdje netko u ime Crkve cenzurira druge, a dopustio bih da postoji i ta mogućnost”, kazao je nadbiskup Vukšić.
Pročelnik Odjela za komunikologiju HKS-a i jedan od urednika knjige prof. dr. sc. Jerko Valković komentirao je pak etički status medija u Hrvatskoj. “Odnos Crkve i medija i etička dimenzija medija pod stalnim su utjecajem više elemenata. Trebalo bi stoga uvijek imati u vidu konkretan društveni kontekst – koji je društveni status medija u društvu u datom trenutku i kako Crkva doživljava medije. Povrh svega, u obzir treba uzeti i činjenicu kako Crkva doživljava svoje poslanje. Imajući to na umu, odnos Crkve i medija pod vidom etičke dimenzije zapravo je priča o jednom rastu, o evoluciji. Poziv Crkve je isticati etičku dimenziju, ali vraćati komunikaciju od medija kao sredstva i strukture na ljude. Jako je teško govoriti o istinitim medijima u društvu post-istine, ali svojim principima mediji mogu usmjeravati na etičnost u društvu. Na kraju krajeva, iza medijskih ustanova stoji čovjek. Medije ne želimo zaobići, oni su dio našega života, ali potrebno je isticati da je čovjek protagonist. Obitelj je mjesto gdje se kreira, stvara, odgaja i oblikuje odnos prema medijima”, zaključio je dr. sc. Valković.
Izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj sa Studija novinarstva Fakulteta političkih znanosti podsjetio je da se Katolička Crkva već dugo, ali najmanje 86 godina, bavi pitanjem medija. Jednako “nevjerojatna” je i činjenica da je Crkva prva, u jednoj davnoj Papinoj poruci, prepoznala koncept dezinformacija. Na pitanje o potrebi veće regulacije medija, dr. Kanižaj je rekao da za početak treba dosljedno provoditi ono što imamo, a u pripremi je i novi Zakon o medijima. Javnost će o svemu biti puno odlučnija, s obzirom da su se u nedavnom reprezentativnom istraživanju javnosti pojavila tri temeljna podatka: 46,9% ispitanika misli da treba zakonski ograničiti nasilje u medijima, 62% misli da bi trebalo kažnjavati govor mržnje u medijima, a 59% ispitanika misli da država mora zaštititi djecu i mlade od nasilja u medijima.
Reporterka, komentatorica i urednica vanjske politike u Informativnom programu Nove TV Ivana Petrović naglasila je da smo zakazali kao društvo. “Nismo prepoznali važnost tih tema i bili smo previše suzdržani, zato imamo ovo što imamo. Kada je riječ o javnom dobru, javnom interesu, posebno o maloljetnicima, moramo biti puno stroži. Vijesti potiču svađe u društvu, zato ih mnogi ne čitaju i ne gledaju.” Na pitanje treba li djecu pripremiti za aktivnu borbu za očuvanje ljudskih i etičkih vrednota u svom djelovanju, Petrović je upozorila da, kao društvo, gubimo sposobnost etičke dileme, bez obzira na uvjerenja. “Mediji su prerano postali biznis i ne razmišlja se o tome da se neke teme obrade drugačije, s više takta i mudrosti. Naša profesija nije profesija čopora, nego individualna i kompetitivna. Zato svakako moramo mlade ohrabriti za buduće djelovanje”, rekla je Petrović.
Pojasnila je kako dobar dio medija ne razumije da se kritiku ne može uputiti nečemu što dobro ne poznaješ. “Biti kritičan je jedna stvar, a manipuliranje, difamiranje i pljuvanje sasvim druga. Uzevši to u obzir, mislim da mediji u Hrvatskoj nisu dovoljno educirani po pitanju života Crkve i tema vezanih uz Crkvu. Najčešće se ne razumije da je Crkva odvojena od države, ali i da je neodvojiv dio društva. Stoga su pozivi da Hrvatska postane sekularna država besmisleni, jer Hrvatska već jest sekularna država. U demokratskim društvima je prirodno da je Crkva partner u područjima koje pokriva njeno poslanje. To su temeljne stvari koje se ne razumiju”, naglasila je Petrović.
Govoreći o glavnoj poruci budućim, ali i sadašnjim novinarima, nadbiskup Vukšić rekao je da su dvije osnovne vrednote – etika kao metoda i istina kao sadržaj. “Onaj tko naviješta ili traži istinu, bit će uvijek na pravom putu. Pritom ne dovodimo u pitanje sekularnost države, ali sekularnost se nikako ne može razumijevati kao nereligioznost. Naše je poslanje ići i među one koji nas ne žele slušati ni prvi ni drugi put, bit ćemo ‘pozitivni provokatori’ i navjestitelji istine i morala, jer smo tako naučili od našega Gospodina”, zaključio je nadbiskup Vukšić.