Kolo linđo se, uz festu sv. Vlaha, dubrovački govor, umijeće izrade konavoskog veza, klapsko pjevanje i brojna druga kulturna dobra iz raznih krajeva Lijepe naše, nalazi na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Ovaj ples vezan je uz tradiciju udvaranja. Kako i kada se u Dubrovniku pojavljuje ova svima znana poskočica. 

Od 2011. godine linđo je upisan na listu kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske. Kako stoji u obrazloženju Rješenja Ministarstva kulture Republike Hrvatske, dubrovačko – primorski ples linđo spada među jedinstvene oblike plesa u Hrvatskoj, a na dubrovačkom području ne postoji niti jedna druga plesna tradicija koja bez prekida traje od kraja 18. stoljeća do danas. Linđo koji se izvodio u gornjim selima Dubrovačkog primorja nije se mijenjao pod utjecajem autorskih i scenskih prezentacija, već je zadržao svoj integritet. Unutar samog obrazloženja već spomenutog Rješenja Ministarstva kulture Republike Hrvatske, navedeni su detalji strukture linđa, osnovna terminologija vezana za sam ples, kao i podaci o prvom prikazu linđa u pisanoj riječi, slici i filmskom zapisu.

Folklorni ansambl Linđo, klapa / Foto: Arhiva FA Linđo

Ovaj ples pršti od improvizacije i kaže se da ne postoje dvije iste izvedbe. Kako se izvodi i koji su elementi ovoga plesa?

Danas se kolo poskočica ili linđo pleše u Župi dubrovačkoj, u Konavlima, Dubrovačkom primorju, na poluotoku Pelješcu i na otoku Mljetu. Župljani svoju poskočicu nazivaju kolo poskočica i razlikuju ju od primorske poskočice. Prije početka plesa muškarci stoje na jednoj strani, a žene na drugoj. Lik kolovođe – zapovjednika plesa u župskoj poskočici nekada nije postojao, ali je postojala jedna osoba koja je održavala red na plesu. Plesači nisu mijenjali svoje partnerice tijekom plesa, a figure koje su izvodili bile su: upućivanje, vjetra i o sebi ili s mjesta.

Vrlika skok / Foto: Arhiv FA Linđo

„Balao se” ili „igrao” linđo nas automatski asocira na Dubrovnik i njegovo primorje. Linđo je prepoznat i kao nacionalno kulturno dobro. Nema sumnje da će linđo sačuvati svoju tradiciju i prenositi je u budućnost. Za to je najzaslužniji Folklorni ansambl Linđo. Doznajemo više o povijesti i djelovanju ovoga ansambla i na stranicama Virtualnog muzeja Linđo. 

Linđo Konavle /Foto: Arhiv Folklornog ansambla linđo

Početci organiziranih folklorno-amaterskih aktivnosti u Dubrovniku bilježe se u drugoj polovini 20. stoljeća, kada se u školskim ustanovama kao dio izvannastavnih, odnosno tjelesnih aktivnosti organiziraju manje folklorne sekcije. Nositelji takvih programa rijetki su učitelji i nastavnici koji posjeduju izražen senzibilitet za očuvanje i prezentaciju tradicijske folklorne baštine.

Valpovo /Foto: Arhiv FA Linđo

Uz razvoj glazbeno-folklornog repertoara, bitan segment djelovanja Folklornog ansambla Linđo je čuvanje i prezentacija bogatog fundusa narodnih nošnji.

Uz razvoj glazbeno-folklornog repertoara i fundusa narodnih nošnji, FA Linđo je ambasador hrvatske kulture u svijetu i Ambasador mira. Oko 250 članova FA Linđo neumorno promiču hrvatsku etnografsku i folklornu baštinu u domovini i svijetu.

Valpovo /Arhiv FA Linđo

Brojni strani gosti reagiraju s velikim oduševljenjem na izvedbe linđa i uočavaju koliko je ovaj ples jedinstven u europskim, pa i u svjetskim okvirima. S ovim plesom, kolom ili poskočicom pod nazivom linđo pobliže nas je upoznao ravnatelj FA Linđo Vlaho Kljunak u emisiji Kulturni biseri Hrvatske koju možete poslušati ovdje: