Prvo hodočašće vjerskog i vojnog karaktera dogodilo se po završetku II. svjetskog rata, kada su nekolicina vojnih kapelana u poniznosti skupili vojnike razdijeljenih i zaraćenih strana te s njima hodočastili u Lourdes kao znak pomirbe i mira, stoji u Molitveniku-vodiču vojnog hodočašća koji je objavljen na mrežnoj stranici Vojnog ordinarijata.

Vojno hodočašće postalo je „internacionalno“

Malo sjeme, „embrij PMI-a“, palo je na srce mladih i dobrodušnih vojnika i ta sretna inicijativa pastoralnog i mironosnog karaktera tako je ojačala i brzo se širila te je već 1958. godine vojno hodočašće postalo međunarodno.

Vojnici pred Djevicom, Kraljicom mira

Pred likom Gospe Lurdske, koji je bio „nježan kao majka“ ali i “snažan kao vojska na prvoj borbenoj crti”, to prvo mnoštvo vojnika s svježim sjećanjem na rat učinilo je stvarnom iluziju o miru. Ujedno, počele su se ostvarivati riječi proroka Izaije: “On će biti sudac narodima, mnogim će sudit’ plemenima, koji će mačeve prekovati u plugove, a koplja u srpove. Neće više narod dizat’ mača protiv naroda, nit’ se više učit’ ratovanju” (Iz 2, 4)

“Svi narodi neka te slave, Gospodine!”

Ništa manje nego trideset naroda iz cijelog svijeta, koji su netom ratovali, počeli su se sastajati u lurdskom svetištu i ganuti izmjenjivali su molitve i pjesme, razmjenjujući oznake i odore – ritual koji se održao do današnjih dana, u znak bratimljenja.

Napokon se uključila i Istočna Europa

Napokon, pali su fizički i politički zidovi koji su žalosno dijelili europski kontinent. Komunizam je pao. SSSR i SFRJ raspale su se i na međunarodnom vojnom hodočašću sudjelovale su: Poljska, Mađarska, Češka i Ukrajina, a od 1993. i Hrvatska. Od samih početaka hodočašće je bilo i ostalo otvoreno Europi i svijetu.

Prisutnost Hrvatske u PMI-u (Pèlerinage militaire international)

Hrvatska vojska sudjeluje na međunarodnom vojnom hodočašću u Lourdesu od stvaranja slobodne i suverene Republike Hrvatske. Od lipnja 1999. godine Hrvatska je među 15 članica
organizatora hodočašća. Sudjelovanje naše vojske i policije pri organizaciji, provedbi i sveukupnom slavlju obogaćuje druge narode, a nama otvara vrata europske zajednice, koja želi biti ujedinjena na kršćanskim temeljima. Hodočašće želi potvrditi sva iskustva Lourdesa: traženje Boga, obnova života, jačanje vjere i odgovornosti.

Pastoralno značenje hodočašća

Kod svih religija hodočašće je u središtu vjerskog iskustva, ono je traženje Boga i susret s njim u bogoštovnom ozračju. Ljudska uvjetovanost čini nas hodočasnicima jer, kako kaže sv. Pavao, naša je domovina na nebu, a ne na zemlji. Tako hodočašće postaje simbol posve duhovnog karaktera u kojem se napušta sigurno i odlazi u svijet nesigurnog, rizika i neizvjesnosti.

Hodočašća su prigoda da vjernici dublje proživljavaju svoju vjeru kroz molitvu i pokoru. Putujući prema svetim i osobitim mjestima, hodočasnici se nalaze na proputovanju prema Gospodinu koji ih sam vodi na tom putu. Put hodočasnika je težak. Iziskuje dosta napora i truda. Razlikuje se od puta izletnika. Hodočasnički hod je žrtva zbog Boga, iz vjerskih pobuda. Čovjek kao „pridošlica na ovom svijetu“ biće je koje se pridružuje mnoštvu koje putuje prema vječnom svetištu– nebu.

Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj izjednačen je biskupiji, a njegovoj vlasti upravljanja pripadaju:

• Vojnici i pripadnici redarstvenih službi, te druge osobe stalno zaposlene u oružanim snagama i redarstvenim službama Republike Hrvatske

• Članovi njihovih obitelji: bračni drugovi i njihova djeca, pa i ona koja su punoljetna ako žive s roditeljima u istom domu, kao i njihova rodbina i druge osobe koje s njima dijele prebivalište

• Kadeti vojnih škola i škola redarstvenih službi, kao i oni koji obavljaju službu u vojnim ustanovama ili ustanovama redarstvenih službi

• Svi vjernici, muškarci i žene, kao i članovi redovničkih ustanova, koji stalno obavljaju službu koju im je povjerio vojni ordinarij ili im je dao svoju suglasnost za nju

Uz specifične pastoralne projekte, jedan od važnijih je pastoral hodočašća. Hodočašća se odvijaju na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Na regionalnoj razini hodočasti se u poznata marijanska svetišta. Na nacionalnoj razini Hrvatska vojska i policija svake godine hodočasti u nacionalno svetište u Mariju Bistricu na prvu nedjelju u listopadu.

Pastoral hodočašća ima svoj sadržaj prije, za vrijeme i poslije hodočašća. Prije hodočašća održavaju se kateheze, za vrijeme hodočašća slavljenjem sakramenata pomirenja i svete mise te križnog puta nastoji se što dublje doživjeti stvarnost vjere, a poslije hodočašća nastoji se živjeti od njega kroz katehezu i život u zajednici.