U nastavku prenosimo promišljanje don Antuna Nižetića.

Ivan Pavao II. je jednom rekao da nam je Gospodin uz Sakramente ostavio i Sveto Platno (i ono ulazi u definiciju sakramenta – vidljivi znak nevidljive Božje…). Zašto je za kršćane Sveto Platno od tolike važnosti? Već evanđelja pišu o platnu u koje je bilo umotano tijelo Kristovo. Iz evanđelja se da očitati da je ovo platno bilo poznato i štovano u prvotnoj Crkvi. Kroz cijeli svoj burni povijesni i zemljopisni put (od Jeruzalema do Torina), na kojem je Platno izmicalo osvajačima ili bilo oteto (iz Carigrada od strane križara) bilo je štovano kao platno u koje je bilo umotano izmučeno mrtvo tijelo našeg Gospodin.

Stoga je Torinsko platno, na neki način fotografija koju nam je Krist ostavio i koja je čekala dvadeset stoljeća da bi bila razvijena.

Međutim u naše vrijeme Sveto Platno dobiva još veću važnost jer moderna znanost dolazi do nevjerojatnih otkrića. Znanstvena povijest Platna počinje krajem 19. stoljeća kad je ono prvi put fotografirano i kad je otkriveno da je slika tijela našeg Spasitelja koja se na neobjašnjiv način nalazi na Platnu ustvari fotografski negativ, tako da se nakon fotografiranja na negativu ustvari vidi slika u pozitivu. Ništa ni približno slično tome ne postoji u povijesti umjetnosti! Stoga je Torinsko platno, na neki način fotografija koju nam je Krist ostavio i koja je čekala dvadeset stoljeća da bi bila razvijena. Još uvijek je znanstveno neobjašnjiv sam nastanak slike koja nije nanesena nikakvom bojom niti bilo kojom nama poznatom metodom. Krv na slici je AB grupe i forenzičari su dokazali da pripada teško mučenoj osobi koja u Platnu nije mogla biti više od 40 sati jer nema nikakvih znakova truljenja. Forenzičari u čuđenju tvrde kako je tijelo moralo na neki način nestati iz Platna jer inače mrlje od krvi i sama slika ne bi mogli ostati tako oštri i jasni.

Krv na slici je AB grupe i forenzičari su dokazali da pripada teško mučenoj osobi koja u Platnu nije mogla biti više od 40 sati jer nema nikakvih znakova truljenja.

Ivan Pavao II. pozvao je znanstvenike da proučavaju Platno bez predrasuda, kako religioznih tako i ateističkih, koje bi uzrokovalo ishitrene zaključke. Platno su proučavali svjetski poznati forenzičari, fizičari, kemičari, botaničari… Poznati kriminolog Max Frei pronašao je razne vrste peludi koje potvrđuju povijesni put Platna od Jeruzalema, preko Edese i Carigrada pa sve do Torina.

Poznati kriminolog Max Frei pronašao je razne vrste peludi koje potvrđuju povijesni put Platna od Jeruzalema, preko Edese i Carigrada pa sve do Torina.

Dva tisućljeća kršćani štuju Sveto Platno i mole se pred njim. Sam apostol Ivan u svom evanđelju piše kako je povjerovao u Uskrsnuće kad je u praznom grobu vidio povoje gdje leže i ubrus koji bijaše na glavi Isusovoj (taj ubrus se čuva u Oviedu u Španjolskoj – krvna grupa i mrlje krvi pokazuju da je isti čovjek krvario na Ubrusu i na Platnu). Bog ne mimoilazi ni naš razum, koji nam je on sam dao, pa nam je ostavio i materijalna svjedočanstva Uskrsnuća: svjedočanstvo apostola – više ih je pa se ne radi o halucinaciji; svjedočanstvo krvlju svih apostola te svjedočanstvo Pavla koji je progonio kršćane i vidio Uskrsloga – ne radi se dakle o dogovorenoj izmišljotini; prazni grob – uskrsnuće nije simbolika; svjedočanstva diranja rana – Uskrsnuće nije trik s nekakvim Isusovim blizancem koji ne bi imao rane (Toma blizanac se jedini toga sjetio!)… Sva ta svjedočanstva, na razini fizike, kemije, medicine, biologije, anatomije, arheologije… potvrđuje Torinsko platno. Fizičari tvrde da bi za nastanak ovakve slike iz leša u platnu morala zračiti jaka svjetlost.

Uskrsnuće nije trik s nekakvim Isusovim blizancem koji ne bi imao rane (Toma blizanac se jedini toga sjetio!)…

Mi koji vjerujemo u Kristovo uskrsnuće po tome shvaćamo da Platno potvrđuje svjedočanstvo prvih učenika: Krist je stvarno, realno, materijalno, uistinu uskrsnuo! Znamo da apostolima za vjeru nije bilo dovoljno vidjeti Uskrslog Krista. Bili su još više zbunjeni i prestrašeni. Duh je stavio uskrsnuće unutar njih. Taj isti Duh i sada uz materijalno svjedočanstvo svjedoči našem duhu (Dj 5,32). Naravno da za vjeru nije dovoljno promatrati čudesne (znanstveno neobjašnjive) karakteristike svetog Platna. Ono što mijenja srce jest upoznati Boga, a to zapravo znači primiti njegovog Duha. I ljudske osobe mogu primiti u svoju nutrinu upoznajući ih i voleći ih. Zamislimo na tren da imamo pokraj
sebe osobu koja je uz nas samo zbog nekog koristoljublja. Možemo li reći za tu osobu da nas poznaje? Da li je moguća komunikacija s tom osobom? Ili je sve lažno, licemjerno, nategnuto? Nije li tako i s mojim odnosom s Bogom? Dok je taj odnos s njim iz koristoljublja, a zapravo ne tražim i ne trebam Njega – može li u takvom odnosu Njegova Riječ prodrijeti u moje srce?

Ono što mijenja srce jest upoznati Boga, a to zapravo znači primiti njegovog Duha.

U Kristu imamo najjači Božji pokušaj ulaska u naše srce. Duboko nas dirnu osobe koje imaju nutarnju ljepotu. A u Kristu nalazimo najljepšeg, najdivnijeg, najautentičnijeg i najponiznijeg čovjeka koji čak moli za svoje mučitelje. U njemu je izvor svake svetosti i ljepote. Ta ljepota je strelica koja probija naša srca, a onda kroz tu rupu ulazi kajanje, obraćenje, novi život – Duh Sveti koji me vadi iz dubokog groba osamljenosti. Ljubi Ga dušo moja! Ljubi Istinu, poniznost, svjetlo koje te raskrinkava i spašava. Nemoj ostati u ropstvu štovanja svoje lažne veličine, taštine, oholosti, šuplje ljudske slave, prezira prema braći i sestrama?

A u Kristu nalazimo najljepšeg, najdivnijeg, najautentičnijeg i najponiznijeg čovjeka koji čak moli za svoje mučitelje.

Jednom sam u Torinu, zatvorio oči i pustio volonteru da mi vodi ruku po reljefu Kristova tijela s Platna, napravljenom za slijepe. Kad mi je ruku stavio na krvavi bok doživio sam trenutak milosti i šokirao sebe i volontera napadom plača i jecanja – uz svjedočanstvo Svetog platna iznutra mi je svjedočio i Duh da je ova ljubav istina, da me Bog ljubi, da moj život ima smisla… Svi koji ovo čitaju neka reknu: ‘dođi Gospodine‘, a Uskrsli neka na vas spusti svoj Mir!

Nove tehnologije ukazuju na to da je Torinsko platno staro dvije tisuće godina | HKM