Pola tisućljeća od objave prvog epa na hrvatskom jeziku Marulićeve Judite, djela po kojemu je i prozvan “ocem hrvatske književnosti” napokon imamo prvo kritičko izdanje tog djela u povijesti. Ugledni filolog iz njemačkog Würzburga Zvonko Pandžić iznosi uvjerljiva tumačenja i zaključke do kojih je došao nakon petnaestogodišnjeg istraživanja po mnogim europskim i hrvatskim knjižnicama i arhivima. Također, Pandžić otkriva izvore i uzore kojima se Marulić služio kod stvaranja ovog djela. Ta nova saznanja iz temelja mijenjaju dosadašnje znanje o nastanku i izvorima prvoga hrvatskog epa.

Priređivač Zvonko Pandžić je kritičkom analizom teksta Judite pokazao koje je sve klasične i novovjekovne epske i teorijske izvore i uzore slijedio Marulić, što dosada nije bilo poznato. Pokazuje i brojna druga djela hrvatskih humanista koji su slijedili njegov izbor hrvatskoga narodnoga jezika kao književnoga, ili  su svoje pjesničko, teološko i filozofsko razmišljanje objavljivali na latinskom u komunikaciji s onodobnim vodećim humanistima u Europi.

U ovom izdanju su zapravo tri knjige: u prvoj knjizi je objavljeno prvo kritičko izdanje Judite uopće u izvornom slovopisu s kritičkim aparatom. Druga je knjiga studijsko izdanje za šire čitateljstvo preneseno transkripcijom u suvremeni hrvatski slovopis tako da Juditu svaki Hrvat, koji je čitao Bibliju, može razumjeti. A treća je knjiga faksimil jedinoga u cijelosti očuvanog primjerka prvotiska Judite, koji se nalazi u knjižnici Male braće.

Naslovnica knjige / Foto: Facebook

Pandžić u svojoj knjizi otkriva izvore i uzore kojima se Marulić služio kod stvaranja svoje prve knjige na hrvatskom jeziku.

Po različitim tragovima, knjižnim marginalijama pisanim Marulovom rukom, u tim i drugim knjigama Pandžić je došao do različitih vrijednih zaključaka, koje iznosi u ovoj knjizi i daje uvjerljiva tumačenja. Prepoznao je mnoge detalje slavnih uzora koje je hrvatski pisac koristio kod stvaranja svog epa. Pandžić nam u Godini Marka Marulića, koja se po odluci Hrvatskog sabora obilježava do 22. travnja 2022., nudi iznimno vrijedno djelo o Marulu i njegovu stvaralaštvu. Zahvaljujući njemu, danas pet stoljeća poslije, imamo i predodžbu kako je taj znameniti Hrvat izgledao, istaknuo je fra Stipe.

“Pandžić je u Hrvatskoj i u Europi pronašao brojne nepoznate Marulićeve rukopise i zapise. Time umnogome doprinio da danas njegovu Juditu možemo bolje razumjeti. Zato se ova monumentalna knjiga može zvati „Pandžićeva Judita“, istaknuo je fra Stipe Nosić. Osim toga Pandžić je u inkunabuli Ovidijevih Metamorfoza iz 1489., koja je zasigurno bila Marulićevo vlasništvo, našao Marulićev autoportret.

Facebook: Franjevački samostan Male braće u Dubrovniku

Iako minijatura kao inicijal tu predočava pjesnika Ovidija, u slici se može prepoznati lik Marula kojeg je, njegov prijatelj i životopisac, Frane Božićević opisao sljedećim riječima:

“Bio je srednjega stasa, širokih ramena, tijela ne ugojena, nego vitka, čela vedra i široka; oči mu bijahu crne, nos orlovski, lice pristalo, kosa poput kore kestena i duga, brada ozbiljna i časna; svi dijelovi tijela skladno su se slagali sa stasom”.

Predavanje “Hrvatski jezik sada ima svojega Dantea”

Uz predstavljanje knjige, prof. Pandžić je dubrovačkoj publici u jednodnevnoj prigodnoj izložbi “Scrinium Marulianum – Iz škrinje Marka Marulića, Hrvatski jezik od Judite do Rječosložja Joakima Stullija, (rukopisi, knjige i slike Marka Marulića i inih humanista” približio Marulićeve knjige samostana Male braće, kao i neka djela hrvatskih humanista koji su u svom radu slijedili Marulića. 

Uz original Judite bile su izložene brojne knjige kojima se Marko Marulić služio pišući tu knjigu. Neke od njih nalaze se u ovom dubrovačkom samostanu i sadrže Marulićeve crteže, metafore, stihove ili pojmove koje nalazimo i u Juditi. U svojoj knjizi i na prigodnoj izložbi prof. Pandžić je govorio o svojim saznanja do kojih je došao za vrijeme svog petnaestogodišnjega istraživačkoga rada po mnogim europskim i hrvatskim knjižnicama i arhivima. Neka od njih iz temelja mijenjaju dosadašnje znanje o nastanku, uzorima i izvorima Judite. Također Pandžić je  održao i predavanje naslovljeno “Hrvatski jezik sada ima svojega Dantea”.

Dan Judite i Marka Marulića u Franjevačkom samostanu Male braće u Dubrovniku

Knjiga Pandžićevog novog kritičkog čitanja Marulićeve Judite objavljena je u izdanju Franjevačkog samostana Male braće u Dubrovniku.