Plodovi i prednosti posta lako se mogu dokazati. Prvo, post je najkorisniji u pripremi duše za molitvu i razmatranje božanskih stvari. Mojsije je četrdeset dana pripremao svoju dušu postom prije nego što se usudio razgovarati s Bogom.
Nužnost posta je dvojaka. Proizlazi iz božanskog i ljudskog zakona. O božanskom prorok Joel govori: “”Al` i sada – riječ je Jahvina – vratite se k meni svim srcem svojim posteć`, plačuć` i kukajuć`. Razderite srca, a ne halje svoje! Vratite se Jahvi, Bogu svome, jer on je nježnost sama i milosrđe, spor na ljutnju, a bogat dobrotom, on se nad zlom ražali.”
Istim jezikom govori i prorok Jona, koji svjedoči da su Ninivljani, kako bi umirili gnjev Božji, proglasili post u kostrijeti. Pa ipak, tada nije postojao nikakav pozitivan zakon o postu. Isto se može naučiti iz riječi našega Gospodina u Evanđelju po Mateju: „A ti, kad postiš, pomaži svoju glavu i umij svoje lice, da se ne pokažeš ljudima da postiš, nego Ocu svome koji je u tajnosti; i Otac tvoj, koji vidi u tajnosti, uzvratit će ti.”
Sveti Augustin ovako govori u svom pismu Kasulanu:
„U Evanđeljima i poslanicama, i u cijelom Novom zavjetu, vidim da je post propis. Ali u određene dane nije nam naređeno da postimo; a određene dane u koje moramo [postiti] nisu definirani od našeg Gospodina ni od apostola.”
Sveti Augustin, Pismo 36, pogl. 11.
Sv. Leon u svojoj propovijedi o postu također kaže:
“Oni koji su bili figure budućih stvari su preminuli, ono što su označavali da je ostvareno. Korisnost posta nije uklonjena u Novom zavjetu; ali se pobožno opaža da je post uvijek koristan i za dušu i za tijelo. I zato što riječi ‘Klanjaj se Gospodinu Bogu svome i njemu jedinome služi’. . . su dani za znanje kršćanima, pa se u istom Svetom pismu propis o postu ne može protumačiti.”
Sv. Lav Veliki, Četvrta propovijed o prosinačkom postu, pogl. 2.
Sveti Lav ovdje ne želi reći da kršćani moraju postiti u isto vrijeme kada su Židovi navikli postiti. Ali naredbu posta dana Židovima kršćani se trebaju pridržavati prema odluci pastira Crkve, o vremenu i načinu.
Plodovi posta
Ne mogu se suzdržati da citiram riječi svetog Ivana Zlatoustog: “Post je oslonac naše duše: daje nam krila da se uzdignemo uvis i da uživamo u najvišoj kontemplaciji.”
Post je smrt grijeha, uništenje naših zločina i lijek našeg spasenja.
Još jedna prednost posta je što kroti tijelo; a takav post mora biti osobito ugodan Bogu, jer je On zadovoljan kada razapinjemo tijelo s njegovim porocima i požudama, kako nas uči sveti Pavao u svojoj poslanici Galaćanima; i iz tog razloga, on sam kaže: “Ali ja kažnjavam svoje tijelo i pokoravam ga, da možda, kad sam drugima propovijedao, i sam ne postanem odbačen.” A o prednostima posta u tom pogledu cijela Crkva u uredu pjeva: “Umjerenost u hrani i piću kroti oholost tijela.”
Post odaje počast Bogu
Još jedna prednost je što poštujemo Boga svojim postom kada postimo radi Njega, piše Catholic Exchange. Tako apostol Pavao u svojoj poslanici Rimljanima govori: “Molim vas, dakle, braćo, milosrđem Božjim, da svoja tijela prikažete kao žrtvu živu, svetu, Bogu ugodnu, svoju razumnu službu.” Na grčkom, “razumna služba” (logiken latreian) je “razumno obožavanje”; a o tom bogoslužju govori i sveti Luka kad spominje proročicu Anu: “I bijaše udovica do šezdeset i četiri godine, koja nije izlazila iz hrama postom i molitvama služeći noću i danju.”
Nitko ne posti za ljudsku hvalu, nego za oproštenje svojih grijeha.
Veliki Nicejski sabor naziva post korizme „čistim i svečanim darom koji Crkva nudi Bogu“. Sveti Lav u svojoj drugoj propovijedi o postu kaže: “Za sigurno primanje svih njegovih plodova, žrtva uzdržavanja najdostojnije se prinosi Bogu, davatelju svih.”
Post zadovoljava Boga
Četvrta prednost posta je to što je zadovoljština za grijeh. Mnogi primjeri u Svetom pismu to dokazuju. Ninivljani su umirili Boga postom, kako svjedoči Jona. Židovi su učinili isto, jer su posteći sa Samuelom umirili Boga i izvojevali pobjedu nad svojim neprijateljima. Zli kralj Ahab je postom u kostrijeti dijelom zadovoljio Boga. U vrijeme Judite i Estere, Hebreji su dobili milosrđe od Boga ničim drugom žrtvom osim postom, plačem i tugom.
To je također stalna doktrina svetih Otaca. Tertulijan kaže: “Kao što se suzdržavamo od hrane, tako naš post zadovoljava Boga.” Sveti Ciprijan: “Umirimo gnjev uvrijeđenog Boga postom i plačem, kako nas On opominje.” Sveti Ambrozije također kaže: “Post je smrt grijeha, uništenje naših zločina i lijek našeg spasenja.” Sveti Jeronim primjećuje: “Post i kostrijet su ruke pokore, pomoć grešnicima.” Sveti Augustin također kaže: “Nitko ne posti za ljudsku hvalu, nego za oproštenje svojih grijeha.”