Malo je glavnih gradova europskih država koji se mogu pohvaliti činjenicom da im „leđa“ čuva zaštićeno prirodno područje. U bukovoj šumi skriva se tajanstveno podzemlje u kojem se od davnina rudarilo u potrazi za plemenitim kovinama.
Ako vas privlače priče o tajanstvenim mračnim prostorima koja kriju bogatstva ruda, onda se morate počastiti obilaskom Parka i Rudarskog vrta. U bukovoj šumi, nadomak planinarskog doma Grafičar, skriva se tajanstveno podzemlje u kojem se od davnina rudarilo u potrazi za plemenitim kovinama. Rudnik Zrinski otvoren je u 16. stoljeću, kada je na tom području pronađena ruda galenit u kojoj kao primjesa dolazi srebro, pa su rudari odavno počeli dubiti hodnike u podzemlju u potrazi za tim vrijednim metalom. Usprkos njihovim nadljudskim naporima, ovaj rudnik nikada nije bio izdašan i zato su vlasnici rudnika, članovi obitelji Zrinski, već polovicom 17. stoljeća obustavili proizvodnju i prepustili rudarske tunele vlazi, tami i podzemnim bićima.
Foto: Filip Kos/PIXSELL
Njihov mir stoljećima je narušavao samo pokoji odron zemlje, a onda su 2004. godine djelatnici Parka prirode Medvednica uredili rudnik za posjećivanje i pretvorili ga u turističku atrakciju. Otada je u hodnicima rudnika Zrinski vrlo živo: brojni posjetitelji u šarenim kacigama slušaju priče vodiča o teškome radu u rudniku i dok promatraju drvene skulpture sa zanimanjem prate „razgovor“ rudara i njihova upravitelja, bergmeistera. Ionako snažan doživljaj prošlosti još više će vam pojačati zvukovi kapanja vode i udaraca čekića u stijenu, a imati ćete i jedinstvenu priliku dodirnuti alat s kojim se u ono doba radilo u rudniku. Rudnik Zrinski je zbog svoje vrijednosti proglašen zaštićenim kulturnim dobrom Republike Hrvatske i stoga ga posjetite i prepustite se stručnom vodstvu vodiča Parka prirode. Odajte poštovanje generacijama rudara i otkrijete djelić njihovih tajni.
Foto: Filip Kos/PIXSELL
Rudarski vrt
Na području Medvednice nalazi se prostor poznat pod imenom „Rudarski vrt”. Ovaj prostor obiluje mnogim nepravilnostima kao što su podzemni hodnici, usjeci, jalovišta, putovi i otvori što nam govori da su se ljudi na ovom području u prošlosti bavili rudarstvom.
Rudnik Zrinski
Kralj Matija Korvin dodijelio je 1463. godine grofu Petru Zrinskom kraljevsku rudarsku povlasticu koja njemu i njegovu potomstvu omogućava da na svim svojim posjedima otvore rudnike zlata, srebra i drugih kovina. Ta povlastica omogućila je Zrinskima rudarenje na Medvednici, na području „Rudarskog vrta”. Potomak Petra Zrinskog, Nikola, potpisuje 1527. godine ugovor sa Zagrepčanima koji im daje pravo na rudarenje. Tada otpočinje povijest rudarstva u Rudniku Zrinski. U povijesti su ostali zapisi o dvojici građana Zagreba, Matiji Cinaberskom i Jakobu Gašparinu, koji su početkom 17. stoljeća ovdje rudarili više od dva desetljeća. Višegodišnjim radom mnogih rudara nastalo je mnoštvo hodnika kojima danas možete prošetati.
Foto: Filip Kos/PIXSELL
Olovni sjajnik
Rudnik Zrinski bio je rudnik olovno – cinkove rude. Ta ruda najobilnije sadrži mineral olovni sjajnik ili galenit koji u sebi sadrži srebro kao primjesu. Ime galenit dolazi od grčke riječi gal što znači sjati se. Dok šećete hodnicima rudnika, pažljivo pogledajte okolne stijene. Sjajni se galenit u njima javlja u obliku spleta nepravilnih žilica uprskanja ili leća i lako ga je uočiti.
Sveta Barbara
Rad u rudniku bio je izuzetno težak. Tama, velika količina vlage, hladnoća i prašina bili su rudarska svakodnevnica. Prije silaska u podzemne hodnike rudari bi svraćali u drvenu kapelicu Svete Barbare koja je danas posvećena svetom Jakobu. Svojoj zaštitnici, svetoj Barbari, rudari su posvećivali molitve zbog strahova od vatre, navale vode, urušavanja rudnika ili nesretnog slučaja. Na kraju radnog dana zahvaljivali su joj na sretnom izlasku iz rudnika. Ako pozorno poslušate, čut ćete šapat starih molitvi:
„Dok se spuštam u tamnu utrobu zemlje,
Zaklinjem te, o slatka Barbaro,
Da me čuvaš od zala,
Jer ne bi me sretnim učinilo,
Nezvanim ući u Božju prisutnost!”
Foto: Filip Kos/PIXSELL
