Domagoja Pejića mnogi pamte po hodočašću 2004. godine kada se uputio pješice iz Zagreba u Rim, u sklopu projekta “1000 kilometara za Papu”, s nakanom da papi Ivanu Pavlu II. čestita 84. rođendan i zahvali mu u ime svih Hrvata katolika za sve što je učinio za hrvatski narod.

Film pogledajte ovdje:

Sveti Ivan Pavao II. – imenom Karol Józef Wojtyła – 264. je Petrov nasljednik. Osvajao je srca cijeloga svijeta. Moralni je autoritet našega doba. Rodio se u Wadowicama u Poljskoj 18. svibnja 1920. Bio je drugo od dvoje djece Karola Wojtyłe i Emilie Kaczorowske, koja je umrla 1929. Njegov stariji brat Edmund, liječnik, umro je 1932., a otac, niži vojni časnik, 1941. godine.

Studirao je na sveučilištu u Krakowu, no kada su ga nacisti zatvorili 1939., mladi Karol do 1944. radi u kamenolomu i kemijskoj tvornici kako bi zaradio za život te je izbjegao deportaciju u Njemačku. Svećenički poziv osjetio je 1942. U tajnosti pohađa predavanja na Teološkom fakultetu Sveučilišta Jagiellonian kao bogoslov Krakowske nadbiskupije. Istodobno, jedan je od promicatelja “Rapsodijskog kazališta” koje je također djelovalo u tajnosti. Nakon rata nastavlja teološki studij, sve do svećeničkog ređenja 1946. godine.

Poglavari ga, svjesni njegovih talenata i iznimne sposobnosti, šalju na daljnji doktorski studij u Rim. Nakon dvije godine vraća se u Poljsku gdje obavlja službu studentskog kapelana u Krakowu, a kasnije postaje profesor morala na krakowskoj bogosloviji i Teološkom fakultetu u Lublinu. U 38. godini života Wojtyła postaje najmlađi poljski biskup. Papa Pavao VI. imenuje ga krakowskim nadbiskupom za vrijeme Drugoga vatikanskog sabora na kojemu je pružio važan doprinos u izradi konstitucije ‘Gaudium et spes’.

Papa Pavao VI. umire u papinskom ljetnikovcu u Castel Gandolfu 6. kolovoza 1978. Nasljeđuje ga, ali samo na 33 dana, kardinal Albino Luciani koji uzima ime Ivan Pavao I. Ivan Pavao I. umire u noći s 28. na 29. rujna 1978. i već 14. listopada otvara se nova konklava. Dva dana kasnije, 16. listopada, Karol Wojtyła izabran je za Papu. Nakon punih 455 godina izbor je pao na netalijana, prvoga slavenskog papu u povijesti. Karol Wojtyła uzeo je ime dvojice svojih prethodnika – Ivan Pavao II. Toga dana Ivan Pavao II. održao je prvo misno slavlje kao papa, obrativši se okupljenim vjernicima na Trgu sv. Petra riječima: „Ne bojte se! Širom otvorite vrata Kristu!“

Nezaboravna su bila njegova tri posjeta Hrvatskoj 1994., 1998. i 2003. jer je u ratna vremena upravo on donio mladoj Hrvatskoj poruku mira, a nakon rata joj pružio podršku.

Njegov dugogodišnji pontifikat karakteriziraju sljedeće značajke: jedan je od najmlađih papa novijega doba; njegov pontifikat je među najduljima; prvi papa netalijan nakon više stoljeća; prvi papa nakon više stoljeća iz jednoga slavenskog naroda. U 26 godina svoga pontifikata, posjetio je 130 država. Proputovao je 1, 2 milijuna kilometara. Obišao je zemaljsku kuglu oko 30 puta. Posjetio je oko 850 gradova. Nezaboravna su bila njegova tri posjeta Hrvatskoj 1994., 1998. i 2003. jer je u ratna vremena upravo on donio mladoj Hrvatskoj poruku mira, a nakon rata joj pružio podršku. Prvi je papa, koji je posjetio gradove Azije, Afrike i Južne Amerike. Prvi je papa koji je otišao na stadion na nogometnu utakmicu. Popeo se na Mont Blanc, najviši planinski vrh Europe. Preživio je nekoliko atentata, a u jednom je bio teško ranjen te je oprostio atentatoru kada ga je posjetio u zatvoru. Tijekom cijelog pontifikata zalagao se za mir. Papa je bio popularan kod mladih te je 1984. god. ustanovio Svjetski susret mladih. Ustanovio je i Svjetski dan bolesnika koji se svake godine slavi 11. veljače. Zagovarao je pravo svakoga naroda na svoju državu, samostalnost i suverenost. Osmislio je sintagmu “kultura života” na svom putovanju u SAD 1993. god. Pri tome je izjavio: “Kultura života znači poštivanje prirode i zaštita Božjeg djela stvaranja. Na poseban način, znači poštivanje ljudskog života od prvog trenutka začeća do prirodne smrti.”

Promicao je međureligijski dijalog i mir. Zalagao se za jedinstvo kršćana. Pokazao je otvorenost prema drugim vjerskim zajednicima. Prvi je papa koji je ušao u džamiju i sinagogu. Za vrijeme pontifikata napisao je te izgovorio oko 15 000 raznih govora i dokumenata, što je oko 18 milijuna riječi. Napisao je 14 enciklika, 11 apostolskih konstitucija, 41 apostolsko pismo, 15 apostolskih pobudnica, 19 motu proprija i više knjiga. Na deset je konzistorija imenovao novih 231 kardinala i zaredio 321 biskupa. Proglasio je novih 1338 blaženika i 482 novih svetaca. Za vrijeme njegova pontifikata Katolička Crkva je svoju zajednicu povećala za oko 400 milijuna vjernika.

Umro je 2. travnja 2005., a blaženim ga je proglasio njegov dugogodišnji suradnik i nasljednik papa Benedikt XVI. i to 1. svibnja 2011. godine, na nedjelju koju je upravo blaženik posvetio Božjem milosrđu. Već u prvim danima nakon njegove smrti osjećalo se u zraku ozračje svetosti, uz njega su u duhu i molitvi bili vjernici širom svijeta. Na Nedjelju Božjega milosrđa 2014., papa Franjo ga je proglasio svetim, kao i papu Ivana XXIII. Spomendan sv. pape Ivana Pavla II. obilježava se 22. listopada, kada je 1978. godine slavio prvu misu kao poglavar Katoličke Crkve.