Djeca i mladi populacija su koje je pandemija posebno pogodila. I dok su stručnjaci složni da je ključno usmjeriti se na mentalno zdravlje djece i mladih te osigurati resurse za njihovo jačanje u kriznim vremenima i nakon njih, Hrvatska novu Nacionalnu strategiju zaštite mentalnog zdravlja čeka već više od pet godina. U Argumentima smo o problemima mentalnog zdravlja djece i mladih, dostupnosti potrebne pomoći te kome se i kada roditelji mogu obratiti, razgovarali s voditeljicom Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti na Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo prof. dr. Danijelom Štimac Grbić, predsjednikom zagrebačke udruge Pragma Nedjeljkom Markovićem, voditeljicom Odjela za zdravstvo grada Zagreba, dr. Ivanom Portolan Pajić i dječjim psihijatrom iz KBC-a Split, prof. dr. Tomislavom Franićem.
Danijela Štimac Grbić istaknula je da ne možemo bit zadovoljni ni prevencijom niti organizacijom sustava kada je riječ o mentalnom zdravlju djece i mladih. Strategija se čeka dugo zbog visoke birokratiziranosti, ali i zato što ih pregledavaju neupućeni u problematiku. Taj temeljni dokument još od 2019. godine ‘stoji u ladici’, tek sada su se intenzivirale aktivnosti oko njegova donošenja te bi uskoro trebao ići u javnu raspravu. “Nakon pandemije korona virusa čeka nas pandemija mentalnih poremećaja, ako nešto ne poduzmemo”, rekla je prof. Štimac Grbić. Upozorila je i da su hospitalizacija i bolničko liječenje osoba, pa tako i djece i mladih s mentalnim poremećajima napušteni u zapadnim zemljama te da se fokus zadnjih godina usmjerio na liječenje u zajednici.
“Nakon pandemije korona virusa čeka nas pandemija mentalnih poremećaja, ako nešto ne poduzmemo”.
Nedjeljko Marković rekao je da se zbog povećane potrebe za pomoći i psihološkim savjetovanjem djece i mladih kod njih čeka na termin oko šest mjeseci, dok je prije to bilo najviše dva do tri tjedna. “Na neki način pandemija je otvorila svijet potrage za pomoći i destigmatizirala potragu za pomoći zbog psiholoških i emocionalnih problema”, rekao je Marković.
“Na neki način pandemija je otvorila svijet potrage za pomoći i destigmatizirala potragu za pomoći zbog psiholoških i emocionalnih problema”.
Ivana Portolan Pajić otkrila je kako je istraživanje na pet tisuća 16-godišnjaka pokazalo da se moraju ozbiljnije posvetiti mentalnom zdravlju mladih. Ovih je dana predstavljen i portal “Mentalno zdravlje grada Zagreba” gdje se na jednom mjestu može saznati gdje se sve može dobiti pomoć u glavnom gradu. Posebno je istaknula Centar za zaštitu mentalnog zdravlja u Zagrebu gdje se roditelji i djeca i mladi mogu javiti bez uputnice i besplatno. Nedavno su zaposlili još četiri psihologa i termin se može dobiti već kroz desetak dana.
U Centru za zaštitu mentalnog zdravlja u Zagrebu roditelji i djeca i mladi mogu se javiti bez uputnice i usluge savjetovanja i psihološke pomoći su besplatne.
Tomislav Franić upozorio je kako u Hrvatskoj kronično nedostaje i dječjih psihijatara i potrebnih kapaciteta te da je sve ponajviše koncentrirano u Zagrebu. U svojoj praksi uočili su da je pandemija povećala broj djece i mladih koji pate od tjeskobe i depresije, kao i povećan broj poremećaja u prehrani. Istaknuo je da je unatoč uvriježenom mišljenju učestalost psihičkih poremećaja kod djece i mladih jednaka kao i kod odrasle populacije.
Učestalost psihičkih poremećaja kod djece i mladih jednaka je kao u odrasloj populaciji.