Na pitanje što jest mentalno zdravlje i koliko je tema važna i korisna – kako pojedincu, tako i zajednici – Vurušić je naglasio da je, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, “mentalno zdravlje stanje blagostanja u kojem svaki pojedinac ostvaruje vlastiti potencijal, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodonosno i sposoban je pridonositi svojoj zajednici.”

Mentalno zdravlje pojedinca, kao i pojava mnogih mentalnih poremećaja, pod utjecajem su socijalnog, ekonomskog i fizičkog okruženja, stoga su rizici za pojavu mentalnih poremećaja u velikoj mjeri povezani i s društvenim nejednakostima.

Čimbenici rizika za mentalno zdravlje

Na pitanje pak je li mentalno zdravlje tema o kojoj se dovoljno govori, rekao je da jest donekle, ali da bi trebalo biti spominjana i češće, s pozitivne strane, posebno iz cjeloživotne perspektive: “Već u prenatalnom razdoblju niski socioekonomski uvjeti, nejednakost i siromaštvo mogu imati snažan utjecaj na fizičke, mentalne i kognitivne posljedice u ranom i kasnijem životu. Majčino loše zdravlje i slaba prehrana, pušenje, zlouporaba alkohola i droga, stres i vrlo zahtjevan fizički rad može imati negativan učinak na razvoj fetusa i kasnije životne ishode.

Čimbenici koji utječu na mentalno i tjelesno zdravlje tijekom ranog djetinjstva su nepovoljni obiteljski uvjeti, (ne)kvaliteta roditeljstva, nedostatak sigurne povezanosti , zanemarivanje, nedostatak kvalitetne stimulacije i učestali sukobi u obitelji.

Tomislav Vurušić i Tanja Maleš

Izloženost djece zanemarivanju, izravnom tjelesnom i psihičkom zlostavljanju te odrastanju u obiteljima s obilježjem nasilja posebno je štetno. Roditeljsko mentalno zdravlje ima ključnu ulogu u kasnijem zdravlju djece. Obrazovanje ima zaštitnu ulogu sudjelovanjem u jačanju emocionalne otpornosti. U radnom pak vijeku odraslog čovjeka nezaposlenost i loša kvaliteta zapošljavanja veliki su rizični čimbenici za pojavu mentalnih poremećaja.

Kvaliteta obiteljskog funkcioniranja ima važnu ulogu u zdravlju djece, ali i odraslih. Podrška roditeljima, poboljšanje izgleda za zapošljavanje, veći dohodak i bolji stambeni uvjeti utječu na uspješno roditeljstvo i smanjenje mentalnih poremećaja. Starija pak životna dob nosi brojne specifičnosti koje ovise o dotadašnjem životu, tjelesnom zdravlju i životnim uvjetima. Postoje dokazi da mnogi čimbenici u ovoj životnoj dobi utječu na kvalitetu mentalnog zdravlja i mogu biti okidač pojavi depresije, a to su slabo tjelesno zdravlje, nizak socio-ekonomski status, visok stupanj izolacije, gubitak kontakta s obitelji i prijateljima, samački život i nedostatak vježbi”, naglasio je Vurušić.

Stigmatizacija onih koji traže pomoć u mentalnom zdravlju

Govoreći o tome koliko smo još uvijek, kao društvo, opterećeni stigmom da je traženje pomoći za psihičke tegobe sramota i poraz za pojedinca, Vurušić je spomenuo da je stigma ključan problem. “Kada pričamo o mentalnom zdravlju, javnost nerijetko to čuje kao da pričamo o mentalnim bolestima – i zaključi, to nije za mene, to mi ne treba, iako je riječ o kapacitetu za suočavanje sa stresom i izazovima života koji nam svima treba. Veliki se napori trebaju uložiti u normalizaciju teme, u normalizaciju traženja pomoći i podrške, u dostupnost usluga i široku lepezu preventivnih aktivnosti. A javno govor o temi prva je linija edukacije koja može pružiti šansu za zdravije društvo”, istaknuo je Vurušić.

Pojasnio je i zašto se kaže da je mentalno zdravlje zajednice društveni kapital.

“Sve češće se pojam zajednice spominje u kontekstu nečega što je jednom bilo važno, a sada se smatra izgubljenim dijelom modernoga životnog stila. Točnije, ljudi gube osjećaj pripadanja zajednici i više se ne smatraju njenim dijelom. Rastući broj dokaza o prevladavajućem osjećaju ‘gubitka zajednice’ doveo je do zabrinutosti o tome kakav može biti njegov utjecaj na dobrobit ljudi, a istraživači diljem svijeta bave se tom problematikom. Društveni kapital, koji se može definirati kao angažman u zajednici, povjerenje i recipročnost, skup je stvarnih ili potencijalnih resursa koji su povezani s članstvom u skupini. Istraživanja su pokazala da društveni kapital povoljno utječe na brojne aspekte zajednice i stvara kohezivno društvo. S obzirom da ima velik utjecaj na subjektivnu dobrobit, može se reći da je jedan od ključnih čimbenika koji utječu na zadovoljstvo životom zajednice”, zaključio je Vurušić.

Emisiju u cijelosti pogledajte OVDJE.