Na molitvu krunice "Božjeg milosrđa" u zagrebačku katedralu pozivaju bogoslovi Zagrebačke nadbiskupije. Naime, svaki dan od 15 sati od Pepelnice ili Čiste srijede, 6. ožujka, do 19. travnja (Velikog petka) bogoslovi će s okupljenim vjernicima pred slikom Milosrdnog Isusa moliti krunicu.
I ove Korizme, bogoslovi Zagrebačke nadbiskupije s vjernicima će moliti krunicu “Božjega Milosrđa” ispred replike originalne slike Milosrdnog Isusa.
Isus je rekao sv. Faustini Kowalskoj: »Ljudima dajem posudu s kojom trebaju dolaziti po milosti k izvoru milosrđa. Ta posuda je ova slika s potpisom: Isuse, uzdam se u Tebe!« (Dnevnik, 327).
Ovom pobožnošću žele potaknuti ljude na još veće štovanje Božjega Milosrđa, tj. samog Isusa koji je »Božje neopisivo milosrđe«, kako je u enciklici »Bogat milosrđem« napisao sv. Ivan Pavao II.
U uskršnjoj čestitki iz 2016.g., kardinal Josip Bozanić je rekao: “Samo onaj tko priznaje svoje granice, koji je svjestan svojih ograničenja, može otvoriti srce djelovanju bezgraničnoga Božjeg milosrđa.”
Pobožnost će započeti 6. ožujka, na Pepelnicu ili Čistu srijedu, a trajat će do 19. travnja (Velikog petka).
Podsjetimo, sveti papa Ivan Pavao II. bio je pronositelj krunice Božjeg milosrđa. Sveti papa je prvu nedjelju poslije Uskrsa, prema želji koju je Gospodin obznanio sv. Faustini Kowalskoj (1905. – 1938), proročici Božjeg Milosrđa, odredio za blagdan Božjeg milosrđa. Još je kao nadbiskup u Krakowu 1978. godine – kratko vrijeme prije dolaska na Stolicu sv. Petra – dao prvo službeno crkveno odobrenje za pobožnost Božjem milosrđu.
Naposljetku je on kao Papa proglasio Faustinu Kowalsku blaženom na osminu Uskrsa 1993. te ju je potom kanonizirao kao sveticu na osminu Uskrsa 2000. godine. U samoj homiliji na misi kanonizacije sv. Faustine ustanovio je Nedjelju Božjeg milosrđa kao blagdan za cijelu Crkvu.