Danas se spominjemo svetih mučenika iz Akvileje, vjerskog središta kamo su hodočastili stari Hrvati, a među njima i otac hrvatske narodne dinastije knez Trpimir. Rimski martirologij na današnji dan spominje akvilejskog biskupa Hilarija i njegova đakona Tacijana koji su 284. godine podnijeli mučeništvo za vrijeme cara Numerijana. I Ljetopis patrijarha u Gradu spominje da je akvilejski patrijarh u 6. st. prigodom provale Langobarda preselio u Grado, noseći sa sobom tjelesa mučenika Hilarija i Tacijana. Štovanje ovih svetaca prošireno je u sjeveroistočnoj Italiji, Slovenskom primorju i u Istri. Slaveni rado daju djeci ime Hilarije koje u narodu znači Ratko, Radoslav, Radovan.

Danas je i sv. Heribert, nadbiskup koji se oko 970. godine u Wormsu rodio kao grofovski sin. Kod slavne gradske katedrale pohađao je školu, a 994. godine postao je kancelar cara Otona III. Godinu dana poslije primio je svećeničko ređenje. Kad mu je bila ponuđena biskupija u Wurtzburguprepustio ju je bratu, a kad su ga 997. godine izabrali za nadbiskupa u Koelnu, prihvatio je. Biskupsko posvećenje primio je na sam Božić. Tad se posvetio pastoralnom radu u kojem je imao znatnog uspjeha.

Heribert je bio čovjek molitve i posvećenog života na koje je i druge nukao. Volio je siromahe i za njih se brinuo. Bog ga je obdario darom čudesa, od kojih se najčešće spominje ono kad je Koelnu izmolio kišu, pa nisu stradali usjevi bez kojih bi glad uništila stanovnike. Podigao je i benediktinsku opatiju u Deutzu kod Koelna. Umro je na današnji dan 1021. godine, a svetim ga je 1227. godine proglasio papa Grgur IX. Na njegovu grobu dogodila su se mnoga uslišanja i prava čudesa.