U orehovečkoj školi trenutno ima 315 učenika, od toga 60% djece koja dolaze iz romskog naselja smještenog tik do Orehovice, prostornim planom spojenog s Orehovicom. Važno je što postoje i tri predškolske skupine, 53 predškolaca koji se kroz program ministarstva integriraju s hrvatskom djecom. Na taj način se pripremaju za prvi razred i budući da hrvatska djeca ne govore romski, romska djeca od njih već u šestoj godini uče hrvatski jezik. Dobar je rezultat tog programa. Tako danas gotovo sva djeca Romi po završetku Osnovne škole Orehovica upisuju srednju školu. U Orehovici je prije 15-ak, 20 godina bilo 600-700 Roma, a danas ih je 1000.

Romska problematika je u svakoj sredini drugačija, objašnjava Sušec. U Mađimurju se kao primjer dobre prakse uvijek ističe Orehovica jer polovica stanovnika tzv. ruralni Romi već 30-ak godina poznati su kao nadničari. Stekli su radne navike i donijeli ih u obitelji i nasilje. Prepoznati su kao bolje romsko naselje s manje problema i lakšom integracijom djece u školi. U tome veliku ulogu igraju romski pomagači. U Međimurju ima 12 romskih naselja, a problem se javlja zbog nepoznavanja hrvatskog jezika i tu je ministarstvo znanosti i obrazovanja vidjelo priliku uvođenjem romskih pomagača. U Međimurju ima 22 romskih pomagača, a jedan od njih je Dragan Ignac. “Pomaci se vide”, kaže. Osim prevođenja i pomaganja u školi, romski pomagači su spona između naselja i institucija, pomažu i jednoj i drugoj strani.

Mladi Romi u školi / Foto: Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL

Strategija je u cijeloj županiji stanovanje, obrazovanje i zapošljavanje, tim redom. Kroz program Phare koji je krenuo 2005. ostvareno je puno: ceste, struja, voda, a sada je na redu obrazovanje. Punom parom krećemo s predškolom, produženim boravkom, raznoraznim projektima gdje su uključene sve strukture, naveo je Sušac. Istaknuo je i aktivan pastoral Roma.

Po završetku osnovnoškolskog obrazovanja, neki nastave stručno školovanje odmah, neki malo kasnije, kad sazrije odluka, u pučkim učilištima. I tijekom treće faze strategije, a to je zapošljavanje,  ostvaruju se sve bolji rezultati. Ima dosta zaposlenih u proizvodnim poduzećima, metalnoj struci, građevini…

U Hrvatskoj imamo 40-ak romskih studenata

Ključ dobre suradnje je obrazovanje, smatra Dragan Ignac. Ona je ključ pomaka romske zajednice. U romskom naselju Orehovice ima 60 Roma sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem i oko 230 punoljetnih osoba. To je velik broj, smatra, jer 30-ak njih je završilo zanate u pučkim učilištima i pomoćna zanimanja. Sušac s ponosom dodaje da sedam budućih hrvatskih akademskih građana dolazi iz škole u kojoj je on ravnatelj, a dvoje ih je već diplomiralo. Obično se nakon završenog školovanja ne vraćaju u svoja naselja jer još nije izgrađen lokal patriotizam, dodaje Sušac.

Kada govorimo o životu i načinu privređivanja stanovnika u romskim naseljima, Ignac se pohvalio lijepim postotkom od čak 80 % zaposlenih, među kojima je i veliki broj žena.

Na  kraju emisije Branko Sušac je uputio poruku da je najveća greška generaliziranje jer nisu svi isti. Nisu isti Romi u Zagrebu, Rijeci ili u Mađimurju. Treba svima dati ista prava i obveze, napominje i zaključuje riječima:

“Obrazovanje, obrazovanje i obrazovanje – to je jedini izlaz iz situacije u kojoj se nalaze.”

Dragan Ignac je tome dodao: “Pomozite sebi i Bog će vam pomoći!”

Novi valovi dobrote